Većina ministarstava iduće bi godine trebala raspolagati s više proračunskog novca nego ove godine, a za tek dva resora - poljoprivrede te vanjskih i europskih poslova, predviđeno je blago smanjenje proračunskih stavki, za 0,4 odnosno 0,3 posto.
Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog proračuna za iduću godinu kojim su ukupni prihodi proračuna projicirani u iznosu od 121,6 milijardi kuna, što je 4,5 posto više od prihoda iz rebalansa proračuna za 2016. godinu.
Rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine rasli bi, pak, za 5,48 posto, na 128,4 milijarde kuna, dok raspodjela po resorima obuhvaća i izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 29,3 milijarde kuna.
Tako bi, prema prijedlogu proračuna, Ministarstvo financija u idućoj godini trebalo raspolagati s iznosom nešto većim od 47 milijardi kuna, što je 28,2 posto ili 10,3 milijarde kuna više nego li je predviđeno rebalansom proračuna za ovu godinu. No, u toj je ukupnoj stavci za resor financija i iznos od 37,9 milijardi kuna kojim će država u idućoj godini servisirati javni dug. Taj je iznos, pak, za čak 38,9 posto veći nego ove godine.
‘‘Izazovna godina‘‘
Ministar financija Zdravko Marić na današnjoj je sjednici Vlade podsjetio kako tekuće otplate glavnice državnog duga u idućoj godini iznose 27,3 milijarde kuna, dok su ove godine bile 17 milijardi kuna. „Od početka smo rekli da je 2017. iz te perspektive izazovna godina ali mislim da apsolutno spremni ulazimo u nju i svi naši planovi, kako proračunski tako i po pitanju strategije upravljanja javnog duga, su na mjestu i iz ove današnje perspektive sigurno trebamo gledati pozitivno i na taj segment odnosno da ćemo, ne samo uspjeti restrukturirati dug, nego učiniti određene napore i na smanjenju cijene istoga“, kazao je Marić.
Prema prijedlogu proračuna, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava iduće će godine raspolagati sa 42,5 milijardi kuna, što je oko milijardu kuna ili 2,4 posto više nego ove godine. No, najveća stavka unutar tog resora su mirovine za koje je iduće godine planiran iznos od 37,4 milijarde kuna, što je 1,6 posto više u odnosu na iznos iz ovogodišnjeg rebalansa proračuna.
Veliki proračunski korisnici
U idućoj godini među velikim proračunskim korisnicima i resori znanosti, zdravstva i prometa mogu računati s većim postotnim porastima. Tako je na stavkama Ministarstva znanosti i obrazovanja predviđen porast za 11,2 posto, na 15,6 milijardi kuna, ili oko 1,6 milijardi kuna više nego ove godine. Za nešto više od milijardu kuna, ili u postotku za 18 posto, predviđen je porast proračuna Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje bi u 2017. ukupno na raspolaganju trebalo imati nešto manje od 7 milijardi kuna. Ministarstvo zdravstva može računati na ukupno oko 9,8 milijardi kuna, što je 6,7 posto ili gotovo 620 milijuna kuna više nego ove godine.
Ministarstvu obrane proračun je za iduću godinu namijenio ukupno 4,4 milijarde kuna, što je u postotku 9 posto, a u apsolutnom iznosu oko 360 milijuna kuna više nego ove godine. Skromniji rast, za 1,6 posto ili za gotovo 85 milijuna kuna, može očekivati Ministarstvu unutarnjih poslova, kojemu bi tako ukupni proračun iznosio 5,25 milijardi kuna.
S nešto više od 5 milijardi kuna u idućoj će godini raspolagati Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kojemu proračun raste za 6,8 posto ili za 326 milijuna kuna.
Visok postotni rast u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike
Pripajanje energetike Ministarstvu zaštite okoliša utjecalo je i na visok postotni rast proračuna tog resora, za čak 71 posto. Tako će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u idućoj godini raspolagati s ukupno 2,6 milijardi kuna, što je gotovo 1,1 milijardu kuna više nego ove godine.
Blaži postotni rast, za 5,8 posto, pak, očekuje Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, čiji je proračun planiran u iznosu od 2,2 milijarde kuna, ili 120 milijuna kuna više nego ove godine.
S nešto više od 2,4 milijarde kuna u idućoj će godini raspolagati Ministarstvo pravosuđa, kojemu tako proračun raste za blagih 1,6 posto ili za 38 milijuna kuna.
S druge se, pak, strane među veće ‘dobitnike‘ s obzirom na postotke povećana mogu ubrojiti resori hrvatskih branitelja i kulture, koja će s porastima za nešto više od 20 posto na raspolaganju imati nešto više od milijardu kuna.
Naime, s predloženim povećanjem za 24,1 posto, Ministarstvo hrvatskih branitelja u idućoj godini bi trebalo imati oko 1,14 milijardi kuna, što je 221 milijun kuna više nego ove godine, dok je Ministarstvu kulture proračun povećan za 20,6 posto odnosno za 193 milijuna kuna i iduće bi godine taj resor trebao imati ukupno 1,13 milijardi kuna.
Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU proračun bi trebao porasti za 11 posto, na nešto više od 972 milijun kuna, dok je Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja predviđen ukupni iznos od 833 milijuna kuna ili 9,6 posto više.
S postotnim povećanjem za 26 posto Ministarstvo uprave iduće će godine na raspolaganju imati nešto više od 470 milijuna kuna, a za 6,6 posto, na 183 milijuna kuna, trebao bi porasti proračun Ministarstva turizma.
Novac za novi resor i središnje urede
Proračun za iduću godinu u cijelosti obuhvaća i novoosnovani resor državne imovine i nekoliko središnjih državnih ureda.
Tako je ukupan proračun Ministarstva državne imovine u idućoj godini planiran u iznosu od 43,8 milijuna kuna, dok će novoosnovani Središnji državni ured za šport u 2017. će raspolagati s nešto više od 246 milijuna kuna, a Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva s 11,6 milijuna kuna.
Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanja proračun predviđa 10,4 posto više novca ili gotovo 262 milijuna kuna, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH proračun raste za 21,8 posto, na 66,6 milijuna kuna, a Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu će, uz visok postotni rast, za 66,5 posto, proračun iznositi 11,6 milijuna kuna.
Dva resora kod kojih je za iduću godinu planiran blagi postotni pad proračuna su ona poljoprivrede i vanjskih i europskih poslova.
Naime, Ministarstvo poljoprivrede u idućoj bi godini na raspolaganju trebalo imati ukupno 6,5 milijardi kuna, što je 0,4 posto ili 24 milijuna kuna manje nego ove godine.
Blago smanjenje, za 0,3 posto ili za 2,2 milijuna kuna, očekuje i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, čiji je ukupni proračun projiciran na 622,7 milijuna kuna.
Povećanje iznosa za Ured za udruge od 175 posto
Prema prijedlogu proračuna, Vlada će iduće godine raspolagati s 352,2 milijuna kuna, što je čak 52,6 posto ili oko 121 milijuna kuna više nego ove godine. Taj je porast, pak, ponajviše posljedica visokog rasta iznosa za Ured za udruge. Naime, nakon što je rebalansom za ovu godinu iznos za taj Ured i više nego prepolovljen i iznosio je nešto manje od 54 milijuna kuna, za iduću je godinu predviđeno povećanje tog iznosa za 175 posto, na 147,3 milijuna kuna.
Porast proračuna za 9,2 posto, na 143 milijuna kuna, predviđen je kod Hrvatskog sabora, dok je smanjen Uredu predsjednice Republike, i to za 1,8 posto, na 37,74 milijuna kuna.
Za iduću, pak, godinu nisu predviđena nikakva proračunska sredstva za ured predsjednika Republike po prestanku obnašanja dužnosti, koji je u ovoj godini na raspolaganju imao 307 tisuća kuna.
Ustavnom sudu RH proračun za iduću godinu namijenio je više od 32 milijuna kuna, što je 15,3 posto više nego ove godine.