Iako su izbori obilježili i početak i kraj godine kojom je, dakle, dominirala politika, ključni događaj jest izlazak iz dugogodišnje recesije. Spletom raznih okolnosti Hrvatska je ušla u razdoblje rasta BDP-a i kakvoga-takvoga gospodarskog oporavka, koje možda ne potraje dugo
O 2015. godini kao godini izlaska iz recesije više možete pročitati u blagdanskom dvobroju Lidera, jučer smo pisali o prvih pet događaja koji su obilježili godinu od koje smo se netom oprostili, a sada vam donosimo nastavak priče.
6. Vrijeme oslobađanjaHrvatsko sudstvo treba ozbiljnu rehabilitaciju. Jer ako, ne daj Bože, poželite pokrasti i oštetiti državu za milijarde, izbjegavati poreze, dodjeljivati poslove rodbini i prijateljima bez natječaja ili skriviti prometnu nesreću sa smrtnim posljedicama, ne bi bilo loše to učiniti u Hrvatskoj. No nemojte slučajno prelaziti cestu pješice preko crvenoga! Dok se takve ozbiljne i opasne prijestupnice ‘zakucava‘ na pod, malo mlađa gospoda (često bezobraznija od gore spomenute gospođe) osumnjičena za kaznena djela teška milijarde i nekoliko ljudskih života imaju potpuno drugačiji tretman. Dočekuje ih se s tamburašima (jer su krali, ali i nama dali), a lijepo ophođenje prema njima zajamčeno im je i na cesti i u Remetincu. Čak i sloboda ili, primjerice, nastavak vođenja najvećega gradskog proračuna u Hrvatskoj. Milan Bandić, Tomislav Horvatinčić, Zdravko Mamić (njegov brat također) i Ivo Sanader bili su glavni dionici sudskih kontroverznih predstava. Ustavni sud donio je 2015. niz odluka o kojima javnost i dan-danas raspravlja: od ukidanja presude Sanaderu u slučajevima Ina – Mol i Hypo do prihvaćanja žalbe zagrebačkoga gradonačelnika Bandića. Svatko je nedužan dok ga sud ne proglasi krivim. A Horvatinčić je kriv. Zagrebački poduzetnik osuđen je na uvjetnu kaznu od godinu i osam mjeseci s rokom kušnje od tri godine zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj je poginuo talijanski bračni par. Najveći je pak apsurd: i dalje smije upravljati brodom!
7. Rekordna turistička sezonaKoliko se god stječe dojam da u turizmu svake godine rušimo neke rekorde, da se ministri turizma ponavljaju kao papige, ovaj je put ‘za istač‘. Ove smo godine doslovce ‘rasturili‘. Premašili smo najbolje, ikada ostvarene rezultate iz 2008., kad je od turizma Hrvatska ostvarila oko sedam i pol milijardi eura prihoda (ove godine očekujemo više od osam milijardi). To pokazuje i statistika za prvih 11 mjeseci koja kaže da je na Jadranu i u Zagrebu boravilo ukupno 14 milijuna gostiju koji su ostvarili 78,1 milijun noćenja, što je porast od 8,2 posto u dolascima odnosno od 6,7 posto u noćenjima u usporedbi s istim razdobljem 2014. Sve županije bile su u plusu, a apsolutni je pobjednik Grad Zagreb sa 12-postotnim rastom, koji je ujedno globalno proglašen najboljom adventskom destinacijom u Europi. Zagreb je počeo oživljavati dugogodišnji san o produljenju sezone. Svjedočili smo i otvorenju najviše novih turističkih objekata u jednoj godini (30-ak hotela), a napokon je raspisan i dugoočekivani natječaj za privatizaciju Kupara. Bilo bi nepošteno ignorirati neke institucionalne inicijative koje su neke procedure ubrzale, neke pojeftinile i tržište dovele u red. Međutim, objektivno, ovogodišnji uspjeh ipak najviše možemo pripisati vrlo dobrim vremenskim prilikama, odnosno suncu koje nam je bilo glavni izvor zarade. Uz to, Hrvatska je pobrala vrhnje od niza nesretnih okolnosti u drugim zemljama Sredozemlja.
8. Prva hrvatska predsjednicaHrvatska je početkom godine dobila prvu predsjednicu. Kolinda Grabar-Kitarović iz NATO-a se vratila jer više nije mogla gledati ‘vukovarske majke u državi koja tone‘ i za dlaku odnijela pobjedu preuzevši predsjedničku fotelju od Ive Josipovića. Nudila je toliko željenu promjenu izbjegavši iznošenje stajališta o niz političkih pitanja odgovorima: ‘To je vrlo teško pitanje‘; ‘To je užasno teško pitanje.‘ I pobijedila, preživjevši i viceve o plavušama i pokušaje diskreditiranja vrijeđanjem na osobnoj razini. Iako je u izbornu utrku ušla kao barbika HDZ-ova šefa Karamarka, brzo mu se ‘otela kontroli‘ i pokazala da osim slike ima i ton te da nije stranački previše subjektivna. Odbila je pritiske u izboru novog mandatara i smirivala strasti pozivajući na razum. Za razliku od Josipovića vrlo je aktivna u političkom životu, a i njezin je glazbeni opus pomalo širi – sluša Thompsona, ali i Céline Dion. Dosad se nekoliko puta ‘počupala‘ i s premijerom Milanovićem, ličila je, ribarila, čak je i trajekt uvela u luku. Odnedavno je ponovno postala i studentica. Vrlo je ambiciozna, pametna, sposobna i svjesna toga. Selidbu s Pantovčaka u vilu u Visokoj, jedno od svojih prvih izbornih obećanja, nije ispunila, a živi bili pa vidjeli hoće li i druga. Uključujući ono da će Hrvatska postati jedna od najrazvijenijih zemalja EU. Sretno s time!
9. Proboj malih na globalna tržištaUvriježeno je mišljenje da mali i srednji poduzetnici uglavnom nemaju dovoljno kapaciteta da bi sami mogli biti konkurentni na stranom tržištu pa im je nužna institucionalna pomoć države i fondova EU. Za neke je to sigurno točno, no u posljednje vrijeme sve je više primjera malih poduzetnika s velikim idejama, ali i ‘mudima‘.Oni ne trebaju pomoć države, svoj put usmjerili su na globalno tržište i postigli bolje rezultate od nekih velikih tvrtki. Primjerice, čakovečka IT tvrtka Media-Soft jedna je od vodećih u svijetu u segmentu CRM (Customer Relationship Management) softvera za farmaceutsku industriju. Infobip je pak jedan od svjetskih lidera u pružanju naprednih mobilnih usluga, proizvodi rješenja za telekomunikacijske operatere. Predvodnik je globalnog uspjeha, dakako, Mate Rimac sa svojom tvrtkom Rimac Automobili koja se specijalizirala za proizvodnju vrhunskih električkih vozila. Njega je ove godine Portal Politico uvrstio na svoj popis 28 najutjecajnijih osoba EU na svome području rada. U društvo ‘malih globalnih‘ ubraja se i startup Agrivi koji je na svjetsko tržite lansirao inteligentni sustav za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom te je na dva globalna startup-natjecanja, u Kopenhagenu i Seulu, izabran za najbolji startup-projekt na svijetu. Tu su i tvrtke Dok-ing, Šestan-Busch, Tema itd. Sve su one ili pogodile tržišnu nišu ili su je same stvorile.
10. Migrantski valIzbjeglička kriza jedan je od glavnih događaja koji su obilježili godinu u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Europska komisija objavila je da je u prvih 11 mjeseci ove godine u EU ilegalno ušlo 1,3 milijuna izbjeglica i migranata, a kroz Hrvatsku je prošlo njih 500-tinjak tisuća. Za razliku od susjeda, Mađarske i u posljednje vrijeme Slovenije, koje su svoja stajališta izražavale zidovima i žicama, Hrvatska se u izbjegličkoj krizi pokazala humano osviještenom i široke ruke. Neki analitičari kritizirali su Vladine poteze komentiravši da se nismo dobro organizirali i pripremili za doček migracijskog vala, no do sada se u Hrvatskoj nije dogodio nijedan ozbiljniji incident te je većina izbjeglica samo prošla kroz zemlju, ne zadržavajući se dugo u prihvatnim centrima. U cijeloj situaciji najviše se istaknuo ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić koji se pokazao kao izvrstan terenski operativac. S obzirom na to da će migrantski val u svijetu trajati godinama, teško je predvidjeti kakve će dugoročne posljedice ostaviti na Hrvatsku, na strukturu stanovništva i radne snage. Hrvatska, tako ‘humano osviještena‘ , trenutačno je jedina zemlja članica koja je duž kopnene granice doslovno ograđena od susjednih zemalja, Slovenije i Mađarske, te od ostatka Europske unije. Slovenska žilet-žica postala je simbolom otpora protiv slovenskog premijera Mire Cerara i predmet dobre zafrkancije istomišljenika susjednih zemalja.