Aktualno
StoryEditor

Direktor NP Una: Devastacija hrvatske obale Une ugrožava status Nacionalog parka

31. Siječanj 2019.

Margarita Maruškić Kulaš, ravnateljica Javne ustanove „Aquatika - slatkovodni akvarij Karlovac“ i Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka „Una“ potpisali su u četvrtak Sporazum o suradnji, kojim će se, reklo je oboje potpisnika, konkretizirati provedba zaključaka i potencijala identificiranih tijekom višemjesečnih priprema i analiza.

Potpisani sporazum, za Aquatiku, kazala je ravnateljica Maruškić Kulaš ima uz sav potpisani sadržaj o međusobnoj promociji s NP „Una“ posebno značenje, jer je to prvi samostalno potpisan međunarodni sporazum „Aquatike“, a koja se time stavlja i u specifični regionalni kontekst umrežavanja Javnih ustanova kao što su svjetski brend NP „Plitvička jezera“, i njima susjedni, najmlađi, 2011. godine osnovani nacionalni park „Una“ sa sjedištem u Bihaću.

Amarildo Mulić ujedno je i predsjednik je i asocijacije „Parkovi Dinarida“,, regionalnog saveza zaštićenih područja na prostoru zemalja „Dinarskog luka", pokrenutog na inicijativu Svjetskog fonda za zaštitu prirode, WWF-a, a. Mrežu parkova Dinarida osnovanu 2014. godina sa sjedištem u Podgorici, čini više od 70 zaštićenih područja na teritoriju Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Srbije i Slovenije

Naravno da je s niskim početnim indeksom posjećenosti od 2011. godine s 2.500 evidentiranih posjetitelja NP „Una“ postao ne samo po rastu posjećenosti, već i zbog rasta svoje ponude postao statistički vodeći na 100.000 evidentiranih posjetitelja krajem 2018. godine. No, kazao je Amarildo Mulić, uz svu strategiju baziranu na specifičnostima i atraktivnostima rijeke Une, s njenim atrakcijama kao što su Štrbački i Milančetov buk, koje su predložene za uvrštenje u UNESCO-vu listu zaštićene prirodne baštine, smisao povezivanja s „Aquatikom“ jest i sudjelovanje njenih stručnjaka ihtiologa u proučavanju flore i faune rijeke Une, s obzirom da oni već u svojem postavu riječnog aktvarija konceptualno prate život i vrste iz obližnje rijeke Korane, koja nastaje istjecanjem vode iz sustava Plitvičkih jezera.

Međutim, problem kvalitetne uspostave zaštite NP „Una“, na njenoj sadašnjoj površini od 19.800 hektara bio je od početka konstituranja Javne ustanove NP „Una“, kako zaštititi njeno čitavo područje, od izvora i gornjeg toga koji je u Hrvatskoj, u blizini Srba. Naime, dužina toka Une od izvora do ušća u Savu, iznosi oko 212 kilometara, kazao je Mulić, što znači zapravo aktivnu zaštitu od 424 kilometra, jer Una nema samo jednu obalu, već bi zaštita cijelog NP „Una“ podrazumijevala jednaku zaštitu obiju obala, od kojih je njena lijeva obala u velikom dijelu na teritoriju Hrvatske.

- U tom smislu pokrenuli smo prije pet godina zajedno s Općinom Donji Lapac inicijativu prema Vladi RH da ona formira ekspertni tim koji bi izradio studiju izvodljivosti po pitanju zaštite prirodnih vrijednosti rijeke Une s hrvatske strane u dijelu gdje je NP „Una“ granični susjed s njene desne obale. Mi možemo s naše strane ulagati mnogo novca, vremena, truda i promotivnih aktivnosti, a ako toga nema na drugoj obali, onda se pitate može li se štititi samo jedna obala. Uvijek je opasnost da se s druge obale, a koja nije po adekvatnom zaštitom, dogodi neko onečišćenje, ili da se jednostavno dogodi devastacija prostora dozvoljenom izgradnjom stambenih objekata, vikendica ili sličnoga, a to sve ugrožava i status Nacionalog parka, kazao je za LIDER Amarildo Mulić.

Koliko je njemu poznato, Vlada RH je tada „prihvatila tu inicijativu“, međutim, sve je stalo na tome. Nakon takvog 5-godišnjeg moratorija, Mulić vjeruje samo da će „jednog dana“, kada BiH uniđe u EU, doći na red, između ostalog, i ponovno postavljanje nekadašnjih visećih mostova koji su povezivali obale Une. Tada se može organizirati i Regionalni park, s dvama upraviteljima, jednim u BiH i drugim u Hrvatskoj, uključujući i zajedničku rendžersku službu i nadzor nad Pounjem, kao osjetljivim područjem i u kontekstu aktualne migrantske krize.

25. travanj 2024 22:44