16. veljača 2013.

Dobit banaka u Hrvatskoj pala 26,8 posto

Ukupna dobit prije oporezivanja banaka u Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 3,45 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za banke koje je danas objavila Hrvatska narodna banka.

U usporedbi sa ranije objavljenim nerevidiranim podacima za 2011. godinu to je pad bruto dobiti banaka za 1,26 milijardi kuna, ili za 26,8 posto. Podaci HNB-a odnose se na 31 banku u Hrvatskoj i temelje se na podacima koje su banke dostavile središnjoj banci. Po tim je podacima u prošloj godini dobit prije oporezivanja imalo 19 banaka, dok je gubitke iskazalo 12 banaka, u ukupnom iznosu od 472,7 milijuna kuna.

U usporedbi s nerevidiranim podacima za 2011. godinu, broj banaka koje su imale gubitak u prošloj je godini povećan za njih četiri, a znatno je porastao njihov ukupni gubitak, za 365 milijuna kuna. Aktiva svih banaka na kraju 2012. godine iznosila je ukupno 400,26 milijardi kuna, što je smanjenje za 1,64 posto u odnosu na 2011. godinu. Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosila je prosječnih 20,52 posto.

Najveću bruto dobit, kao što je to već uobičajeno, ostvarile su Zagrebačka banka, u iznosu od 1,15 milijardi kuna i Privredna banka Zagreb, od 972,4 milijuna kuna. Na te dvije najveće banke odnosi se čak 61,4 posto ukupne bruto dobiti svih banaka u 2012. godine, a obje pritom bilježe pad dobiti nešto veći od 29 posto, Zagrebačka za 29,3 posto, a Privredna za 29,6 posto.

Te dvije banke u ukupnoj aktivi 31 banke u Hrvatskoj imaju udio od 42,5 posto (ZABA 25,61 posto, a PBZ 16,91 posto). Aktiva Zagrebačke banke na kraju prošle godine iznosila je 104,4 milijarde kuna i blago je porasla u odnosu na isto razdoblje godine prije, za 0,38 posto. PBZ ima aktivnu od 68,9 milijardi kuna, što je porast za 1,40 posto.

Po visini dobiti prije oporezivanja u prošloj godini slijede Erste banka s bruto dobiti od 598,1 milijun kuna, što je pad za 25,5 posto u odnosu na 2011. godinu, dok Raiffeisenbank bilježi rast dobiti za oko 13 posto, na 432 milijuna kuna.

Na peto se mjesto po bruto dobiti probila Hypo Alpe-Adria Bank koja je zabilježila višestruki porast bruto dobiti, sa 54,9 milijuna kuna 2011. godine na 326,5 milijuna kuna prošle godine. Iz HNB-a pritom napominju kako je Hypo sredinom prosinca, u sklopu projekta koji se provodi na razini cijele Hypo grupe, proveo transakciju smanjenja djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana.

Više od sto milijuna kuna bruto dobiti prošle su godine imale još dvije banke u stranom vlasništvu - Societe Generale-Splitska banka 129,7 milijuna kuna i OTP Banka sa 125,9 milijuna kuna. Na sedmom je mjestu po ostvarenoj dobiti prije oporezivanja Hrvatska poštanska banka, u državnom vlasništvu, koja je prošlu godinu završila s bruto dobiti u iznosu od 92,8 milijuna kuna, što je 12,9 posto više nego godinu prije.

Hrvatska poštanska banka lani je zabilježila rast aktive za 3,56 posto, na nešto više od 17 milijardi kuna na kraju 2012. godine.

Od ukupno 283,9 milijardi kuna kredita u Hrvatskoj krajem prošle godine 13,81 posto, ili 39,2 milijarde kuna odnosi se na tzv. loše kredite, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).Ti podaci pokazuju da je udio tzv. loših kredita smanjen u odnosu na rujan prošle godine kada je njihov udio iznosio 14,05 posto.

No, na godišnjoj se razini bilježi rast udjela djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima i to za gotovo 1,4 postotna boda, sa 12,43 posto krajem 2011. na 13,81 posto krajem prošle godine, pokazuju podaci koje je središnja banka objavila na svojim internet stranicama.

Ti podaci upozoravaju na zamjetan rast udjela ‘loših‘ kredita od 2008. godine, kada je njihov udio iznosio 4,94 posto, da bi u rujnu 2010. premašio 10 posto i krajem te godine iznosio 11,23 posto, krajem 2011. se popeo na 12,43 posto, a najvišu su razinu zabilježili u rujnu prošle godine kada je njihov udio premašio 14 posto, da bi krajem godine iznosili 13,81 posto.

Istodobno pak treba imati na umu zamjetan trend razduženja, pa su tako i ukupni krediti sa 291,7 milijardi kuna krajem 2011. godine pali na 287,2 milijarde krajem rujna prošle godine, a krajem lanjskog prosinca na 283,9 milijardi kuna.

Podaci o djelomično nadoknadivim i potpuno nenadoknadivim kreditima u ukupnim kreditima po sektorima pokazuju da državne jedinice najurednije plaćaju svoje kredite - od ukupno 37,7 milijardi kuna kredita državnim jedinicama krajem 2012. udio loših kredita tog sektora bio je 0,18 posto.

Najviše problema sa servisiranjem kredita imaju trgovačka društva kod kojih je upitna naplata gotovo četvrtina kredita, od ukupno oko 108 milijardi kuna kredita, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je 24,68 posto ili 26,6 milijardi kuna. Udio loših kredita trgovačkih društava u odnosu na kraj 2011. godine, kada je iznosio 20,13 posto, porastao je za 4,5 postotnih bodova.

Ukupni pak krediti stanovništvu krajem prošle godine iznosili su 126,2 milijarde kuna, od čega je ‘loših‘ kredita 11,9 milijardi kuna, što je udio od 9,45 posto (krajem 2011. bio je 8,61 posto). Stanovništvo se najviše zadužilo putem stambenih kredita, krajem prošle godine ti su krediti iznosili 59,2 milijarde kuna, od čega je upitna naplata za njih 6,17 posto, ili 3,6 milijardi kuna. Po veličini kod stanovništva slijede ostali krediti s iznosom od 56,8 milijardi kuna krajem prošle godine, a kod tih kredita udio loših je 12,71 posto, ili iznos od 7,2 milijarde kuna.

Najveći udio nenaplativih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita i iznosi 23,67 posto, odnosno od 3,1 milijarde kuna upitna je naplata 727,6 milijuna kuna. Udio nenaplativih autokredita kod stanovništva je 4,97 posto, a ‘loših‘ kredita po kreditnim karticama 4,44 posto.