Vlasnici domaćih vinoteka zadovoljni su prodajom vina u prosincu, no kako bi se prodaja povećala tijekom cijele godine većina još čeka oporavak prosječnog hrvatskog kupca.
"U Vrutku nismo osjetili krizu koja već šest godina trese državu. U prvih dvadeset dana ovogodišnjeg prosinca prodali smo 89.000 boca vina, a u istom razdoblju lani 82.000. Ove smo godine, uz svu nestašicu novca koja je evidentna kod građana, prodali 8,5 posto više vina. I pritom nije riječ o jeftinim vinima. Najjeftinijih, onih do 20 kuna, prodamo tek 8,5 posto, dok 80 posto od svih prodanih vina pripada cjenovnoj skupini od 20 do 80 kuna. Najskupljih, onih iznad 100 kuna, prodamo tek 4 posto", kaže Miše Matić, vlasnik Vrutka, najveće hrvatske vinoteke.
Dodaje da Vrutak svaki dan prodaje sve više vina, pogotovo domaćih, tako da su u šest kriznih godina, od 2008. do 2014., prodali 83 posto više hrvatskih vina.
"Osobno mislim kako nitko u Europi, kada su prodaja, proizvodnja odnosno potrošnja vina u pitanju, danas nije u boljoj situaciji od Hrvatske. Malo proizvodimo, svega 60-ak milijuna litara vina, što je u svjetskim razmjerima gotovo zanemarivo, i svi domaći proizvođači koji imaju dobro vino i nude dobre cijene neće imati poteškoća s prodajom. Problema imaju oni koji precijenjuju svoj proizvod", ističe Matić.
Napominje da će hrvatski građani uvijek odabrati vino hrvatskog proizvođača ako je u istom cjenovnom i kvalitativnom razredu s nekim stranim vinom, koje će kupiti samo ako je velika razlika u kvaliteti i cijeni.
Inače, članstvo u Europskoj uniji, tvrdi Matić, snizilo je cijene stranih butelja u njegovoj vinoteci, a trenutno se najbolje prodaju španjolska vina. U ukupnoj prodaji, u Vrutku se proda 70 posto domaćih i 30 posto stranih vina, s tim da najbolje prolaze autohtone sorte, poput malvazije.
Stoga Matić domaćim vinarima predlaže uzgoj domaćih sorti s kojima uglavnom nikada nema problema. U odnosu bijelih i crvenih vina, odnos je isti - 70 naprema 30 u korist bijelih vina.
S druge strane, pri prodaji pjenušaca ogroman dio kolača odnose stranci, i to prvenstveno zato jer se naši proizvođači uglavnom ni ne bave proizvodnjom te plemenite kapljice.
"Ljudi kupuju strane pjenušce, uglavnom u cjenovnom rangu od 30 do 50 kuna, samo zato jer uglavnom nemamo velik izbor pjenušaca domaćih proizvođača. Sada se nešto u proizvodnji pjenušaca pokrenula Mladina, ona bi to stanje mogla preokrenuti idućih godina. Hrvatsko tržište vapi za hrvatskim pjenušcima", naglasio je Matić.
Nema poklanjanja kao nekada
Tomislav Gorša, vlasnik Gro Proma, također ističe kako prodaja u prosincu ide dobro, mada priznaje kako su zbog nekih drugih razloga posljednjih godina izgubili poziciju jednog od najjačih domaćih prodavača vina.
"Zbog privatnih smo razloga pali zadnje tri godine, sada se ponovno nastojimo vratiti na vrh. Činjenica je da nam ni približno, gledajući cijelu godinu, ne ide kao nekada i da se kriza itekako osjeća. Ovogodišnji prosinac je, istina, solidan, ali je evidentno da je izostala nekadašnja euforija. Nismo izgubili kupce, ali kriza se osjeća na način da oni koji su nekada kupovali deset kartona vina, danas kupuju jedan. Velik je problem i što više nema kupaca iz javnih, a sve više i privatnih poduzeća. Recesija uzima svoje. Nema više poklanjanja kao nekad", navodi Gorša. U Gro Promu se najviše prodaju vina u cjenovnom razredu od 30 do 100 kuna.
Prodaja domaćih vina prevladava i u vinoteci Svijet vina. Ivana Jambrešić, zamjenica direktora, ističe kako su zadovoljni prodajom u prosincu te kako su zadržali stare kupce.
Omjeri prodaje su slični kao i u Vrutku, oko 70 posto domaćih i 30 posto stranih vina. Jambrešić navodi i da se najviše prodaju malvazije koje stoje do 70 kuna, što je još jedna potvrda traženosti autohtonih sorti.
Doris Srpek, vlasnica vinoteke Bornstein, istaknula je da je prodaja vina u prosincu u redu, ali prodaja vina u globalu je vrlo loša. Bornstein je bila prva privatna vinoteka u Hrvatskoj, a osnovao ju je 1990-ih godina Vladimir Borošić.
"Nismo zadovoljni, još uvijek nema hrvatskog kupca, kriza ne jenjava. Osim toga ova je godina bila jako loša za vinarski sektor", navodi Srpek.
Po njezinim riječima, tijekom prosinca imali su nešto manje kupaca, ali je prodaja bila nešto bolja nego lani u isto vrijeme.
"Primjerice, ako je neka tvrtka lani uzela 50 paketa vina ove je godine uzela 80 paketa. Sudeći po tome, izgleda da su se vratili kvalitetni kupci", naglašava Doris Srpek, dodavši kako se najviše traže vina u vrijednost do 75 kuna, kod njih uglavnom strana.