Kretanja u gospodarstvima najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, visokofrekventni pokazatelji u drugom tromjesečju i očekivanja za treće tromjesečje sugeriraju da bi rast hrvatskog gospodarstva u cijeloj 2016. godini mogao biti i veći od predviđenih 1,5 posto, ocjenjuje se u novoj publikacije RBAnalize, objavljenoj u utorak.
U analizi pod nazivom "U sjeni politike gospodarstvo se oporavlja", analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) ističu da se opravak započet u 2015. godini nastavio i u prvoj polovici godine, predvođen dominantno domaćom potražnjom, koja podršku pronalazi u nastavku pada cijena, stabilizaciji tržišta rada i solidnim pokazateljima u turizmu.
Ohrabrujućim ocjenjuju i pozitivne pomake u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije te konačno početak pozitivne stope rasta u građevinarstvu. S druge strane, dodaju, pozitivan učinak izvoza roba i usluga umanjen je rastom uvoza, što ukazuje na nužnost jačanja konkurentnosti s ciljem smanjenja razmjerno visoke ovisnosti o uvozu.
Sve to ukazuje da bi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine mogao biti i viši od njihove trenutne prognoze o stopi od 1,5 posto, a iz RBA posebno naglašavaju da se, za razliku od pretkriznog razdoblja, rast odvija uz nastavak procesa razduživanja i veću usmjerenost na inozemna tržišta.
Naime, niska razina potražnje za kreditima, uz istodobni rast depozita, umanjuje potrebu za inozemnim izvorima financiranja banaka, a na toj se osnovi smanjuje i bruto inozemni dug, što uz višak na tekućem računu platne bilance i četvrtu godinu zaredom umanjuje vanjsku ranjivost Hrvatske.
No, ocjenjuju, "pozitivni trendovi uvelike su bili zasjenjeni političkim razmiricama koje su za posljedicu imale raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora za rujan te unatoč kratkoročno pozitivnom utjecaju na obuzdavanje državne potrošnje, ostaje činjenica da nestabilno političko okruženje stvara negativnu percepciju kod ulagača i rejting agencija".
Štoviše, drže analitičari RBA, takva situacija odgađa stvaranje nužnih preduvjeta za održiv i viši rast, a vrijeme u dugotrajnoj recesiji ionako nije iskorišteno za bitnije strukturne promjene. Pritom podsjećaju na odgađanje svibanjskog izdanja međunarodne obveznice denominirane u eurima zbog nastale političke nestabilnosti, kao prvi znak koliko financijska tržišta mogu biti osjetljiva.
Ipak, kažu, za sada Hrvatskoj ide u prilog nastavak primjene nekonvencionalnih mjera monetarne politike od strane Europske središnje banke, a njihovo produljenje izglednije je i zbog odluke Velike Britanije o napuštanju Europske unije.
"Štoviše, utjecaj referenduma bit će vidljiv i u vjerojatnoj srpanjskoj odluci (američkog) FOMC-a da odgodi podizanje referentne kamatne stope. Okruženje visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa pogoduje zadržavaju atraktivnosti hrvatskog duga. Ipak, komparativa usporedba premije rizika jasno upućuje na veće troškove Hrvatske i izgubljene prilike koje će plaćati buduće generacije", navodi se u analizi.
U međuvremenu, dodaje se, monetarna politika Hrvatske narodne banke zadržava svoj ekspanzivni karakter održavanjem visoke likvidnosti, čemu pogoduje i razdoblje izostanka inflacije. Visoka likvidnost domaćeg tržišta osobito pogoduje državi, koja je drugim ovogodišnjim kunskim izdanjem ukupno do sada samo na primarnom tržištu prikupila 10 milijardi kuna, zaključuju iz RBA.