Preokret na preokret, promjena na promjenu, obrat na obrat. Nevjerojatne izjave i trenuci kojima smo svjedočili pri dogovorima oko sastavljanja trostranačke vlade mnoge su vjerojatno ostavili bez riječi.
Na taj način smo zorno vidjeli kako bi se vodila vlada i donosile odluke kada se sastavi u bilo kojem spoju i obliku. HDZ je presjekao sve procijenivši da su stvari otišle predaleko. Isto kao i pri pokušaju sastavljanja Sabora kada nisu podržali SDP-ov prijedlog da Robert Podolnjak iz Mosta postane predsjednik Sabora, ma što se mislilo o priči kako je Zoran Milanović izigrao ovoga puta Tomislava Karamarka. Takav potez vodstva HDZ-ovci su podržali, dok su u redovima SDP-a kritizirali Milanovićev obrat i pristajanje na sve uvjete Mosta. O svemu se HDZ ipak može još jednom očitovati danas, poslije čega bismo mogli dočekati ‘došašće‘ novog predsjednika vlade. Nakon priča o promjenama koje su najvažnije i moraju se provesti, sve se opet svelo na podjelu stolica i njihovo izmicanje suparnicima.
Jedini događaj ili bolje ‘nedogađaj‘ koji može biti dostojna konkurencija političkoj ludnici prošloga tjedna svakako je snimka policijskog uhićenja starije gospođe koje je u Osijeku prešla ulicu iako je na semaforu bilo crveno svjetlo. Policajac je nesretnoj ženi izokrenuo ruku, oborio ju na tlo i stavio lisice dok je zapomagajući ležala na pločniku, kao da se radi o okorjeloj razbojnici. Snimku je doista teško gledati, jer je nevjerojatno kako policajac ustraje u uhićenju i ne vidi da nepotrebno pretjeruje u provođenju zakona. Radi se o istoj boljci kao kod sudaca kada se doslovno drže zakona, bez imalo osjećaja za posebnost svakog slučaja, jer zakonodavac ne može predvidjeti sve što se u stvarnom svijetu može dogoditi. Osude policajčevog postupka padale su odasvud, ali i podrška, što je doista začuđujuće. Građani na žalost i sami teško prepoznaju da se ne može samo robotski držati slova zakona, već i njegova ljudskog smisla i duha. Gospođi se poslije policajac ispričao, kao i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić koji je i platio kaznu umjesno nje.
Povećanje izvoza i osobne potrošnje utjecat će na oporavak tržišta rada u 2016. godini, pa je Hrvatska narodna banka povećala svoja predviđanja o rastu gospodarstva na 1,8 posto s 1,5 posto. Ove godine BDP bi trebao iznositi 1,7 posto, što je također HNB uvećao s 1,2 posto, a Boris Vujčić, guverner HNB-a očekuje da će četvrto tromjesečje donijeti visok rast BDP-a od 2,3 posto. Poručio je da ostajemo u razdoblju niskih kamatnih stopa glavnih svjetskih središnjih banaka, Europska središnja banka će ostaviti nepromijenjenu kamatnu stopu, dok će američki Fed početi dizati stopu (što se i dogodilo). To onda utječe na tržištu zaduživanja, posebno na ona u nastajanju poput hrvatskog. HNB nadalje očekuje lagani porast zaposlenosti te nastavak smanjenja nezaposlenosti. I Ekonomski institut iz Zagreba predviđa rast, no u nižim postocima. Ove godine bismo trebali rasti 1,5 posto, iduće 1,3 posto, a 2017. g. ponovo 1,5 posto. I institut je povećao svoja prijašnja očekivanja rasta, a na ovogodišnji rast gospodarstva utječe povećanje potrošnje kućanstava, niske cijene goriva i dobra turistička potrošnja. Investicije su također poboljšane uslijed boljeg korištenja sredstava iz fondova Europske unije te početka oporavka građevinarstva. Proračunski manjak bi po Ekonomskom institutu mogao iznositi 4,5 posto BDP-a ove godine te bi se u iduće dvije godine trebao smanjiti na četiri i potom na 3,5 posto BDP-a.
Da dobra očekivanja za iduću godinu imaju temelja potvrđuju i podaci Eurostata po kojima je Hrvatska s Irskom i Ciprom u 10 mjeseci ove godine ostala na čelu zemalja s najvećim skokom izvoza robe u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Hrvatski je izvoz tako porastao 12 posto, ciparski 21 te irski 22 posto. Izvoz, pak, iz Hrvatske u zemlje Europske unije otišao je na 15 posto, a pretekao ga je jedino irski s 22 posto. No, u isto vrijeme je ukupni hrvatski uvoz porastao šest posto, pri čemu je onaj iz zemalja EU uvećan za devet posto.
Na sve je to Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, izjavio da je vidljivo kao su neke stvari krenule i da su negativni trendovi zaustavljeni, ali i da se takav rast teško može nazivati značajnim dok ne dostigne tri ili četiri posto godišnje. Pozvao je da se što prije sastavi vlada i Sabor jer Hrvatska nije Belgija, ni Danska da može godinu ili godinu i pol biti bez vlade. To je potrebno zbog hitnih promjena, a Jasna Belošević-Matić, voditeljica Odjela za makroekonomske analize HGK je ustvrdila da Hrvatsku i dalje pritišću rastući javni dug, niska konkurentnost, loše upravljanje javnim sektorom i loši pokazatelji zaposlenosti. Smatra da sve to ograničava rast gospodarstva te da je potrebno provesti fiskalnu konsolidaciju i strukturne promjene.