Regulatorna pravila Europske unije unose revolucionarne promjene u naš bankarski sustav - najavio je po završetku današnje godišnje skupštine Hrvatske udruge banaka direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.
On je dao pregled regulatornih promjena koje banke očekuju s ulaskom u Europsku uniju, a tu su prije svega, SSM - ujedinjeni sustav nadzora banaka, gdje je ECB krajnji regulator i BRRD - mehanizam preustroja i oporavka banaka.
- Hrvatska može izabrati želi li, kao zemlja koja nije u eurozoni, ući u SSM koji bi mogao dati svojevrstan pečat kvalitete i poslužiti kao priprema za ulazak u eurozonu - kazao je Šonje, navevši kao nedostatke ovakvog poteza dodatne troškove i činjenicu da hrvatski guverner ne bi imao glas u Upravnom vijeću ECB-a.
Mehanizam preustroja i oporavka banaka pak na scenu stupa s početkom 2015. godine i on propisuje načela i postupke preustroja, pri čemu se javni interes stavlja iznad privatnog.
- Njime se želi promjeniti položaj vjerovnika i vlasničkih prava administrativnim postupcima, vlasnici imaju pravo tužbi, ali pozitivne presude neće poništiti prethodne odluke nadležnih administrativnih tijela - pojasnio je Šonje, dodavši da mehanizam djeluje na načelu ugroženosti javnog interesa i manjeg troška od stečaja ili likvidacije banke.
Ovim sustavom upravljat će institucija sa sredstvima za preustroj banaka - fond koji će se aktivirati prije fonda za isplatu osiguranih depozita, odnosno djelovati kao njegov štit.
Na primjeru Hrvatske postavlja se stoga pitanje u kakvom bi odnosu bio taj fond i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka - DAB.
- BRRD ne propisuje detalje, nego načela nezavisnosti, kontrole konflikta interesa i stručnosti, ne propisuje tko bi trebao upravljati, no mi imamo DAB koji je do sada u slučaju 26 banaka od 2000. godine korektno isplatio depozite i dobro obavljao svoju funkciju - kaže Šonje napominjući da bez obzira na to hoće li sustavom upravljati DAB ili neka druga institucija, treba osigurati da se ta dva fonda gledaju integrirano kao dio iste mreže financijske sigurnosti u kojoj jedan fond štiti drugi.
- Došlo je vrijeme i da se otvori rasprava o ulozi DAB-a i njegovu preustroju - zaključio je Šonje.
Na HUB-ovoj skupštini razgovaralo se i o sustavu predstečajnih nagodbi, odnosno rizicima koje on predstavljaju za hrvatsko gospodarstvo.
- Predstečajne nagodbe nose veliki sistemski rizik i opasne su po gospodarstvo - kazala je ekonomska analitičarka Suzana Košćak koja je kao najveći problem predstečajnih nagodbi navela to što je zakon shvaćen kao otpis dugova, a ne zaštita vjerovnika. - Isto tako, svrha zakona nije spašavanje radnih mjesta već podizanje likvidnosti sustava brzim restrukturiranjema, a u cijelom procesu vjerovnik je loše zaštićen i ne zna gdje tražiti zaštitu svoje tražbine - u Fini, Ministarstvu financija ili pred sudom - navela je Košćak te predstavila teoriju kompleksnih mreža pomoću koje se određuju dubinski rizici sustava i potencijalni prijedlozi sa njihovo smanjenje.- Uzorak od 5506 prijavljenih predmeta teških 49,7 milijardi kuna ima temelj za primjenu ove teorije, što bi trebalo rezultirati pronalaskom algoritma za optimizaciju nagodbi - kazala je Košćak.
Na mogućnosti i ograničenja fiskalne politike osvrnuo se profesor s Ekonomskog fakulteta Hrvoje Šimović, kao najveći izazov istaknuvši financiranje deficita.
- U sljedeće dvije godine čekaju nas strašni likvidnosni udari - kazao je Šimović koji ne otpisuje ni suradnju s MMF-om.
Prema njemu, mogućnosti su u pametnoj fiskalnoj konsolidaciji koja podrazumijeva promjenu strukture, a ne rezanje potrošnje, postepenu fiskalnu prilagodbu, upravljanje javnim dugom i proračunsko planiranje.
- Tu su i strukturne reforme prije svega na rashodnoj strani, treba iskoristiti proceduru prekomjernog deficita i MMF i osigurati kredibilnost fiskalne politike, usmjeriti se na strukturni, a ne nominalni deficit i nadograditi fiskalna pravila te osigurati rast javnih investicija i rashoda za obrazovanje, aktivnu politika zapošljavanja, porezno rasterećenje rada, smanjenje subvencija.... - kazao je Šimović.