29. svibanj 2012.

Država će moći sanirati dužnike bez suda?

lider.media
lider.media

Prema pisanju Večernjeg lista sudski vođen stečaj s preustrojem zamijenit će upravni postupak, koji bi trebao trajati maksimalno 90 dana.

No, prema izvorima tog lista radna skupina u Ministarstvu pravosuđa zaključila je da nije najsretnije rješenje izdvojiti stečaj iz suda te ga pretvoriti u upravni postupak, a izvori tvrde da o najvažnijem pitanju, onom tko će voditi upravni postupak, još nije odlučeno. Autoritet na području stečajnog prava profesor Mihajlo Dika upozorava da je prebacivanje nadležnosti na upravna tijela vrlo riskantno te da je riječ o ‘eksproprijaciji vjerovnika radi saniranja dužnika, što je suprotno logici stečajnog postupka u kojem je vjerovnik gospodar‘.– Službenici Ministarstva financija vodit će postupke onako kako im politika kaže, a žalbu će vjerovnici davati upravnim sudovima koji o ovom postupku nemaju pojma – oštar je profesor Dika, koji napominje da ga rješenje ministra Slavka Linića podsjeća na situacije prije 90-ih, kada su se nalozima iz partije sanirali dužnici. Najveći problem leži u tome, kaže Dika, što država u postupku nastupa i kao vlast i kao pravni subjekt pa se te dvije uloge mogu miješati, dok je sud bio objektivan. Ako je riječ o pritisku na banke, onda je on protuustavan, kaže Dika, a napominje i da se tjeranjem banaka na dogovor s dužnicima može izazvati sustav u kojem banke zaplijenjenu imovinu radije iznajmljuju klijentima nego financiraju njihove akvizicije, što je u konačnici skuplje za gospodarstvenike i dovodi do pada gospodarske aktivnosti.S druge strane Darko Šket, jedan od najpoznatijih stečajnih upravitelja, koji je iz problema izvukao Pevec, nema ništa protiv da se pokuša ubrzati postupak stečaja s preustrojem, ali također napominje da treba biti jako oprezan pri odluci o tome tko će biti nadležan za provođenje upravnog postupka. Šket predlaže da to budu stručnjaci, pa čak i stečajni upravitelji jer za postizanje nagodbe treba pripremiti i analizu dugova, dubinsko snimanje tvrtke i poslovni plan, a ne samo okupiti vjerovnike u jednu prostoriju.– Upravni postupak trebaju voditi ljudi s iskustvom u kriznom menadžmentu, koji poznaju bilance i znaju prezentirati poslovne planove, a i tada je pitanje tko će voditi sporove nakon upravnog postupka – kazao je Šket, koji u Linićevoj inicijativi vidi naznake američkog, tj. slovenskog modela. Stečajni postupak poznat u svijetu kao ‘chapter 7, chapter 11‘ poznaje nagodbu između dužnika i vjerovnika, ali postupak nagodbe vodi povjerenik kojeg imenuje sud.– Vlada je jedan od vjerovnika, a ne jedini, a imenovanje njezinih službenika kao voditelja tih postupaka podsjeća na rad Službe društvenog knjigovodstva iz ere socijalizma – kazao je Novotny, koji tvrdi da je koncentracija moći u rukama službenika Ministarstva financija jako opasna i da se ubrzanje stečajnog postupka mora osigurati kroz izmjene Zakona o stečaju. Poslodavci nisu željeli komentirati najave novog zakona, ali su poručili da prijedlog zakona nemaju i da o njemu ništa ne znaju, što je dovoljan dokaz nepostojanja socijalnog dijaloga.U Ministarstvu financija uvjeravaju da je riječ o ‘učinkovitom pravnom okviru‘, koji će riješiti nelikvidnost u koju su mnogi poduzetnici upali tijekom krize. Drže da će novim zakonom ukloniti glavne nedostatke stečajnog postupka, kao što su trajanje i troškovi postupka. Proceduralna i zakonska odugovlačenja ustupit će mjesto ubrzanom i troškovno učinkovitom postupku započetom na inicijativu dužnika, bez narušavanja i prestanka poslovanja.