Država će u predstečajnim nagodbama ući u vlasništvo oko 100 tvrtaka, a otpisi potraživanja smanjit će državnu imovinu do milijarde kuna, rekao je danas predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović na znanstveno-stručnoj konferencije Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.
Drugog, završnog dana konferencije, teme rasprava 100-ak sudionika bili su izgledi tržišta kapitala u Hrvatskoj te fiskalna konsolidacija kroz privatizaciju i tržište kapitala.
Pejnović je kazao da se kod tvrtki od strateškog značaja (npr. Hrvatske ceste) ne razgovara o privatizaciji, dok se kod onih razvojnog značaja (npr. ACI) razmatraju mogućnosti preustroja, dokapitalizacije ili privatizacije. Razmatra se i prodaja u tvrtkama u kojima država nema kontrolni paket, u sljedeće dvije godine, kao i privatizacija tvrtaka u kojima država ima više od 25 posto vlasništva, u sljedeće tri godine.
Napomenuo je da se dio portfelja može riješiti i radničkim dioničarstvom (ESOP) i da treba dati značajan popust zaposlenima. Naveo je da se u zakonu, koji će ovoga ljeta u proceduru, govori o radničkom dioničarstvu do 25 posto portfelja te je spomenuo i podjelu besplatnih dionica, kao što su braniteljske.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb rekao je da bi bilo dobro da se proces privatizacije vodi prema ideji jačanja tvrtaka, a ne jačanja proračuna, tj. da privatizacija državne imovine ne bi smjela proizlaziti iz zatvaranja fiskalnog deficita nego modela dokapitalizacije i razvoja.
U raspravi o izgledima tržišta kapitala u Hrvatskoj predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Petar Pierre Matek istaknuo je da je hrvatski regulatorni okvir preslikan iz EU i da je prilično napredan. Ocijenio je da domaće tržište državnim dugom nije dovoljno razvijeno i atraktivno za strane ulagače, a da je tržište korporativnog duga nestalo pod naletom krize.
Matek je naveo da u nas postoje institucionalni ulagači s ulagačkim potencijalom koji premašuje kapacitete tržišta, kao što su mirovinski fondovi, da su individualni investitori izgubili povjerenje u tržište zbog gubitaka u 2008. i 2009., ali da se njihov potencijal ne smije zanemariti.
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić navela je da je u posljednih pet godina s Burze otišlo ukupno 68 trgovačkih društava dodavši da nije problem što odlazi, nego što ostaje na burzi.
Najavila je produljenje radnog vremena Zagrebačke burze i ocijenila da burza može utjecati na tržište kapitala samo posredno.