Aktualno Hrvatska Preporučeno

Država drakonski kažnjava, a u prometnom zakonu zaboravlja na nova električna mikrovozila

U sudaru segwaya i električnog romobila ozlijeđena oba vozača.

Ovo (još) nije vijest iz hrvatskih crnih kronika, ali je mogući scenarij nesreća koje bi se uskoro mogle događati na našim pločnicima ili pješačkim zonama. To je već uočeno kao problem u Kaliforniji. U Los Angelesu je u samo godinu dana 250 vozača električnih romobila završilo na hitnoj, a troje je poginulo.

I kod nas sve više električnih romobila, bicikala, mini monocikala, segwaya i raznih drugih malih vozila za koja u hrvatskom jeziku niti ne postoji ime, jurca pločnicima i kolnicima, i oni su nova opasnost u prometu.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama – kojeg je Vlada pustila u saborsku proceduru – donosi izuzetno visoke kazne za prekršitelje, posebno za prijestupe vezane uz prekoračenja brzine i recidiviste. Ali, novi propisi ne reguliraju posebno status novih, malih vozila, mahom na električni pogon, koja mogu razviti brzinu i veću od 30 km/h i predstavljaju ozbiljnu opasnost, kako za vozače, tako i za pješake.

Na naš upit što je sa tom vrstom vozila, iz MUP-a su nam odgovorili da zakonske promjene koje su u proceduri nisu regulirale nove sudionike u prometu, kao posebnu kategoriju.

Vlasnik tvrtke Segway poginuo na svom segwayu 

Da nove vrste vozila mogu biti opasne za sudionike u prometu, uključujući i one koji njima upravljaju svjedoči nesreća u kojoj je 2010. stradao Jimi Heselden, vlasnik tvrtke Segway i jedan od najbogatijih Britanaca, koji je upravo svojim Segwayom upao u rijeku i utopio se.

U postojećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama ‘nije propisana posebna kategorija vozila kao što su električni romobili, električni monocikli ili segway-i’, a propisano je da je ‘na kolniku zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama, kao i sanjkanje, skijanje i sl.’, priopćili su nam iz Odnosa s javnošću MUP-a i dodali da ‘slijedom navedenog – budući je zabranjeno kretanje romobila kolnikom – romobilom, električnim monociklom ili segway-om se može kretati samo površinom kojom se kreću pješaci’. Također, u ovom trenutku MUP ‘ne razmatra uvrštenje električnih romobila, električnih monocikala ili segwaya kao zasebne kategorije vozila u Zakon o sigurnosti prometa na cestama’.

Ivan Dadić: – Šteta što novim Zakonom, kao posebnom kategorijom nisu obuhvaćena i nova vozila jer ona mogu izazvati probleme u prometu i posljedice mogu biti vrlo teške pa i smrtonosne

Za komentar prijedloga novih zakonskih promjena pitali smo prometnog stručnjaka, Ivana Dadića, bivšeg dekana i profesora u trajnom zvanju Prometnog fakulteta u Zagrebu.

– Šteta što novim Zakonom, kao posebnom kategorijom nisu obuhvaćena i nova vozila jer ona mogu izazvati probleme u prometu i posljedice mogu biti vrlo teške pa i smrtonosne. Tehnologija ide naprijed i ne čeka zakonodavstvo – naglašava Dadić.

Električni romobili i ostala električna vozila, postižu brzinu od 20 do 30 km na sat, pa i više i mogu imati pogubne posljedice po vozače ili pješake na koje nalete.

Teško je reći gdje bi se ta vozila trebala kretati, jer na kolniku su ugroženi njihovi vozači, a na pločniku pješaci. Idealno bi bilo da se kreću po biciklističkim stazama, ali, kao što je poznato, u Hrvatskoj ih nema ni približno dovoljno, ističe Dadić.

Što bi, onda trebalo učiniti?

– Zakonom im treba propisati primjerenu brzinu, da nikoga ne ugrožavaju, što znači, ako je brzina pješaka, u prosjeku, 4-5 km/h, onda brzina električnih vozila ne bi smjela biti veća 10 km/h, u pješačkim zonama, ali kad je gust promet pješaka, njihovi vozači bi ih trebali gurati, objašnjava Dadić.

Prometni stručnjak ističe da, kako u životu, tako ni u prometu, nema idealnih rješenja i ne može se sve propisati, ali, naglašava da bez tolerancije društvo ne može kvalitetno funkcionirati.
Ne vjerujem da će drakonske kazne smanjiti broj nesreća na našim cestama za recidiviste. Za njih bih primijenio što je moguće veće kazne, ali za druge prekršitelje, Zakon bi trebao biti blaži. Jer, kad su Zakoni prestrogi, ljudi će biti više frustrirani nego sada, pa se može dogoditi da prometnih nesreća bude još više nego sada, naglašava Dadić i dodaje da je važno da se u gradskim kvartovima, što je moguće više, onemogući tranzit.

U zonama koje nisu tranzitne, brzinu bi trebalo ograničiti na 30 km na sat. Kvartovskim cestama trebalo bi pravilnom regulacijom prometnih tokova ograničiti tranzit, tumači Dadić i dodaje da bi država trebala stvarati što povoljnije uvjete za nesmetan promet, bilo kroz gradnju cesta, bilo propisima.

– U prometu je ključna tolerancija, vozača, pješaka, biciklista i vlasnika malih električnih vozila, jer onda će on biti ugodniji, ali i sigurniji, za sve sudionike, zaključio je profesor Dadić.

Komentari