09. svibanj 2012.

Državni proračun odlično se puni!

Nevjerojatno, ali istinito - dok makroekonomski podaci pokazuju da je gospodarstvo u dubokoj recesiji, državni se proračun odlično puni!

Kako doznajemo u Ministarstvu financija u prva četiri mjeseca ukupni su proračunski prihodi iznosili 35,5 milijardi kuna ili 5,6 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Rashodi su smanjeni i to za za 0,8 posto na 39,5 milijardi kuna pa je proračunski deficit s lanjskih 6,2 milijarde kuna smanjen na ‘samo‘ 3,9 milijardi. Najveći su doprinos boljem punjenju proračuna dali porezni prihodi koji su porasli 7,1 posto, PDV je porastao 7,5 posto, no najviše je, premda ne posve neočekivano, porastao porez na dobit, čak 15 posto. Razlozi za bolje punjenje PDV-om treba tražiti u povećanju stope (iako se ona odnosi na travanj) dok je porez na dobit blagajnu napunio zbog odluke velikog broja poduzetnika da isplate dobit prije 1. travnja i tako izbjegnu plaćanje poreza na kapitalnu dobit. No u Ministarstvu naglašavaju da se i u travnju porez na dobit sasvim dobro prikuplja. Na rashodnoj strani njihovu je smanjenju najviše pridonijelo smanjenje subvencija - isplaćeno ih je 400 milijuna kuna manje nego u isto vrijeme lani, 2,06 milijardi kuna. Pojačana porezna disciplina i konzervativna procjena prihoda (bez uračunate inflacije i ikakvog gospodarskog rasta) glavni su razlozi dobrog punjenja proračuna. Mogući rebalans sigurno se neće dogoditi prije jeseni i to isključivo zbog smanjenja deficita. Napore u štednji prepoznali su i financijaši, pa se država uspijeva kratkoročno zadužiti kod kuće po sve povoljnijim uvjetima - kamate na kunske ‘trezorce‘ sada iznose 3,90 posto, za eurske 3,70 umjesto 5,50 i 4,98 posto koliko su još nedavno iznosile.U Ministvarstvu doznajemo i to da će Zakon o financijskom poslovanju biti donesen prije ljeta i morat će se strogo poštivati, no za stare dugove neće rigorozno postupati. A kako stoje stvari s reprogramiranjem tih dugova i plaćanjem godinama neplaćenih doprinosa? Porezna uprava sada ima razvijenu aplikaciju koja na dnevnoj bazi ima podatke o broju reprograma. Detektirano je 46 tisuća loših poslodavaca koji ili ne plaćaju doprinose ili uopće ne dostavljaju podatke o isplati plaća, a u njima je zaposleno 250 tisuća ljudi. Taj je broj sada smanjen za 13 tisuća tvrtki koje su i prije stupanja na snagu uredbe o kontroli doprinosa odlučile regulirati svoje obveze prema državi (riječ je o 17,5 milijuna kuna doprinosa) što znači da je ostalo 32 tisuće tvrtki s neplaćenim obvezama. Od 2. svibnja kada je uredba stupila na snagu nešto manje od pet tisuća poslodavaca uplatilo je doprinose za 23 tisuće zaposlenih. Kada je riječ o reprogramu za koji je rok istekao 29. ožujka, Poreznoj se upravi javilo 8539 poduzetnika s ukupno četiri milijarde kuna dugovanja. Zašto samo toliko (fiskalna vlast računa da bi mogla naplatiti 25 od 45 milijardi neplaćenih kuna)? Tvrtke očito nemaju potrebu platiti te obveze znajući da nema presije za stare dugove. No zato će s novim Zakonom o financijskom poslovanju stvari biti pooštrene.