Aktualno Hrvatska Preporučeno

Dvaput je dvaput: ARZ će opet vaditi lokacijsku i građevinsku dozvolu za jednu cestu

ARZ
Miro Škrgatić i Damir Jelić, Foto: Mladen Volarić/Lider

Sudeći po sadržaju današnje pete međunarodne konferencije pod nazivom „Razvoj cestovnog prometa na pravcu Novo Mesto-Karlovac-Bihać“, održane u Županijskoj komori Karlovac, čini se da se stvari kreću iz idejno-strateške sfere i donošenja Prostornih planova u domenu početka praktične realizacije tog važnog projekta za prometno povezivanje Dolenjske i Bele Krajine u Sloveniji, preko Karlovačke županije s Unsko-sanskim kantonom u BiH. Iako se sve tri strane „kunu“ u važnost toga pravca, uloge i dosad odrađeno nije uravnoteženo.

Hrvatska je, naime, u konkretnom smislu napravila najviše izgradivši još 2012. godine na autocesti Rijeka-Zagreb čvor Novigrad i šest kilometara prilazne mu prometnice. No, to je, kazao je Miro Škrgatić, predsjednik Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb, tek pola tog projekta, jer njime se u ovoj fazi na autocestu A1 mogu priključiti samo vozila koja dolaze iz pravca Slovenije zaobilazeći Netretić.

Miro Škrgatić, predsjednik Uprave Autoceste Rijeka- Zagreb, Foto: Mladen Volarić/Lider

Svoj puni smisao čvor Novigrad dobit će izgradnjom poveznice s cestom D3 (stara riječka cesta) u Lišnici, a pravo rasterećenje Duge Rese i Karlovca, kao i skraćenje i ubrzanje prometa prema BiH, postići će se izgradnjom poveznice ceste D3, riječkog pravca, s cestom D1, koja vodi prema Slunju i dalje prema graničnim prijelazima s BiH u Maljevcu i Izačiću prema Bihaću. Čitav taj projekt, kazao je Škrgatić, koštat će 110 milijuna kuna, a ARZ će taj projekt aplicirati i prema EU fondovima za sufinanciranje.

– Treba reći i da je projekt čvora Novigrada zastao i stavljen u drugi plan zato što se u međuvremenu čekala odluka hoće li autoceste u Hrvatskoj ići u monetizaciju, odnosno prodaju. U međuvremenu se ipak odustalo od monetizacije i autoceste ostaju u vlasništvu Hrvatske. To znači da u sljedeće dvije godine namjeravamo ponovno ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu koje su u međuvremenu istekle, nakon čega slijede natječaji i gradnja južnog pravca do Lišnice koja bi trebala biti završena do kraja 2013. godine, kazao je Škrgatić.

O tome koliko su za budućnost važni čvorovi Novigrad i Bosiljevo govore i brojke, kazao je Škrgatić, navodeći da je već prošle godine, uz stalni godišnji rast, čvorom Novigrad prošlo preko 400 tisuća vozila, a čvorom Bosiljevo preko 300 tisuća vozila, a kad se čitav projekt dovrši, taj će broj vozila znatno porasti. Osim što će dovršenjem Novigrada svoj izlaz na autocestu dobiti i Grad Duga Resa, očekuje se i olakšanje prometovanja u turističkoj sezoni.

Tomaž Kordiš, predsjednik Gospodarske komore Dolenjske i Bele Krajine, Foto: Mladen Volarić/Lider

U Sloveniji ovaj južni dio projekta „3. Razvojna os“, ukupne dužine 66 km od Novog Mesta do Metlike, odnosno Vinice, objasnio je Tomaž Kordiš, predsjednik Gospodarske komore Dolenjske i Bele Krajine, počinje na istočnom izlazu s autoceste A2 Ljubljana-Zagreb kod Novog Mesta, gdje bi u prvoj i drugoj etapi radovi na izgradnji dvosmjerne prometnice s dvjema trakama u svakom smjeru trebali početi već ovoga ljeta i doći do Gorjanaca (Žumberačko gorje), a ta bi etapa nakon izgradnje 2,3 km dugog tunela ispod Gorjanaca završila na izlazu Maline.

Odatle se predviđa izgradnja tzv. Belokranjske ipsilon osi, čija jedna grana ide do Metlike, a druga, duža grana vodi preko Črnomlja do državne granice s Hrvatskom na Kupi kod Vinice. Za prvu i drugu etapu, kazao je Kordiš, procijenjena je investicijska vrijednost od oko 100 milijuna eura, u čemu će udio bespovratnih sredstava iz EU fondova biti oko 39 milijuna eura, a za ostali dio predviđa se trošak između 250 do 280 milijuna eura, u čemu je i cijena gradnje dvocijevnog tunela ispod Gorjanaca.

– Naše društvo za autoceste Republike Slovenije DARS podnijelo je u prosincu 2018. godine zahtjev za ishođenje građevinske dozvole, čime je predviđen za ovu godinu početak gradnje prve faze od izlaza s autoceste do „Revoza“. Inače, u cijelom projektu za nas je ključno pitanje spojnih točaka s cestovnom mrežom u Hrvatskoj, a to je na rijeci Kupi kao međudržavnoj granici. Mi imamo već izrađene prostorne planove, ali bitan nam je dogovor s hrvatskom stranom gdje se konkretno naše ceste nastaviti na hrvatske, i o tome ovise i prioriteti i akcenti dinamike gradnje s naše strane, kazao je Kordiš.

Ako je to Vinica, onda Hrvatska mora izgraditi odgovarajući nastavak ceste do čvora Bosiljevo, a to, smatra Kordiš, i nije velika investicija. U svakom slučaju, on očekuje znatan rast prometa od Novog Mesta prema Metliki već kad bude izgrađen tunel do točke Maline.

Govoreći o vrijednosti ovog projekta, zamjenik gradonačlnika Novog Mesta Iztok Kovačić kazao je da će sveukupne koristi izgradnje suvremenih cesta u projektu „3. Razvojna os“, uključujući i pravac prema Slovenj Gradecu, godišnje gospodarstvu uštedjeti prema stručnim procjenama oko 49 milijuna eura godišnje.

Fata Terzić iz sektora studija i projektovanja u Cestama Federacije BiH, Foto: Mladen Volarić/Lider

U Unsko-sanskom kantonu, kazala je Fata Terzić iz Cesta Federacije BiH, tek slijedi nova kategorizacija prometnica, a u prostornom planu koji samo što nije donesen, sadašnje će prometnice dobiti viši rang, što ne znači da se ne razmišlja i o izgradnji suvremenijih pravaca koji će se uklapati u „3. razvojnu os“.

U tom smislu planira se izgradnja nove dvotračne prometnice od međunarodnog graničnog prijelaza Izačića do Kamenice na pravcu prema Bihaću u dužini od šest kilometara, čime će se izbjeći teška dionica, a nakon toga, predviđa se nakon 2025. godine daljnja izgradnja te trase do Bihaća, kao i njena dogradnja na četverotračnu prometnicu uključujući i zaobilaznicu oko Bihaća prema Bosanskoj Krupi, te povezivanje tih pravaca s obilaznicom oko Velike Kladuše na pravac prema Sarajevu.

Komentari