Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini 1,0 posto, procijenila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u danas objavljenim prognozama za tranzicijska gospodarstva, čime je snizila jesenju prognozu za pola postotnog boda.
Izgledi za ovu godinu još su neizvjesni i očekuje se tek umjeren povratak rastu, ističu u EBRD-u.
"Ipak, članstvo u Europskoj uniji trebalo bi zemlji omogućiti da iskoristi prednosti neograničenog pristupa jedinstvenom tržištu i značajnim sredsvima EU-a", navodi se u izvješću.
Banka je ujedno blago poboljšala prognozu za prošlu godinu i sada procjenjuje pad aktivnosti na 0,7 posto, u odnosu na ranije procijenjenih 0,8 posto.
Među utezima za hrvatsko gospodarstvo u EBRD-u ponovno izdvajaju kronične probleme s konkurentnošću, veliki javni sektor i probleme s poslovnim okruženjem.
Konačna stabilizacija rasta u Hrvatskoj, te njegovo ubrzavanje u Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj rezultirat će u ovoj godini dvostruko višom prosječnom stopom rasta u podregiji srednje Europe i baltičkih zemalja, od 2,2 posto. Time je EBRD povisio prognozu iz studenog prošle godine za 0,3 postotnog boda. Podignuta je i prognoza za 2013., s 0,9 na 1,1 posto.
U podregiji EBRD još izdvaja Sloveniju koja bi ponovo trebala zabilježiti pad aktivnosti u 2014., i to za dva posto, nakon 1,7-postotnog pada u 2013. Razlog je velika zaduženost korporativnog sektora i dodatna potreba za dokapitalizacijom banaka.
Podskupina još obuhvaća baltičke zemlje Estoniju, Litvu i Latviju.
Za čitavu regiju tranzicijskih gospodarstava i južnog i istočnog Mediterana u kojoj djeluje EBRD u 2014. predviđa rast gospodarske aktivnosti po stopi od 2,7 posto, u odnosu na ranije procijenjenih 2,8 posto. Procjena ukazuje na ubrzanje aktivnosti u odnosu na prošlogodišnjih 2,0 posto.
"Očekuje se da će oporavak u ovoj godini u regijama u koje EBRD ulaže biti spor, unatoč poboljšanjima u najrazvijenijim svjetskim gospodarstvima, uključujući SAD i eurozonu", ističe se u izvješću.
Gospodarstava u nastajanju još trpe negativne posljedice odljeva kapitala koji će se vjerojatno nastaviti i u predstojećem razdoblju s obzirom na očekivano postupno zaoštravanje američke monetarne politike, procjenjuju u banci.
"Za kontinuirani oporavak nužno je da zemlje u regiji nastave strukturne reforme i da se pozabave tvrdokornim posljedicama krize, uključujući visoke razine nenaplativih kredita i dugotrajnu nezaposlenost", navodi u izvješću EBRD.
"Sve je više pozitivnih znakova u svjetskom gospodarstvu, osobito u najrazvijenijim zemljama. No, EBRD-ova regija još se nije izvukla i još se suočava s mnogim izazovima", upozorava glavni ekonomist EBRD-a Erik Berglof. "O tome kako će zemlje danas reagirati promjenom politike ovisit će kako će njihova gospodarstva odgovoriti na daljnje razduživanje banaka i prilagodbe američke monetarne politike", rekao je.
U EBRD-u tako ukazuju na naznake opetovanog intenziviranja procesa prekograničnog razduživanja banaka, koje je po njima najviše ubrzalo u nekoliko zemalja srednje Europe i Baltika, te u jugoistočnoj Europi.
Izražavaju pritom zadovoljstvo pojačanim plasmanima kredita u lokalnim valutama u nizu zemalja u te dvije regije, uključujući Mađarsku, Poljsku, Bugarsku i Makedoniju, gdje je dostupnost deviznih kredita smanjena zbog procesa razduživanja.