HNB ne odustaje od pokušaja da pronađe kapital koji se na bilo koji način može probiti do poduzeća, pa su u goste pozvali EIB, Europsku investicijsku banku, onu koja je s HBOR-om netom potpisala ugovor o kreditu ukupno teškom 800 milijuna eura.
Teza koju guverner HNB-a Boris Vujčić provlači ista je koju je nedavno pripomenuo na HUP-om okupljanju: EIB i EU strukturni fondovi mogli bi na sebe preuzeti dio rizika kreditiranja, pa bi tako banke bile sklonije fnanciranju poduzetnika. Problem je također isti kao i onda: takvu su ideju zasad ‘potpisale‘ samo tri zemlje, Portugal, Malta i Španjolska. Ponovio je kako ideja o pokretanju rasta javnim investicijama ne drži vodu, jer su investicije u krizi kumulativno smanjene čak 38,3 posto i od svih komponenti BDP-a najsnažnije pridonijele recesiji. Srećom, uloga je EIB-a i u apsolutnom i u relativnom pogledu među inozemnim finacijskim institucijama najjača - EIB čini više od 50 posto sveukupnih aktivnih ulaganja institucija u Hrvatsku, odnosno čak 75 posto ako se računa neto financiranje. Prevedeno - EIB je uložio 1,5 milijardi kuna. I novi kredit odobren HBOR-u u konačnici bi trebao završiti u rukama malih i srednjih poduzetnika, najpogođenijih krizom.
Ministar financija Slavko Linić odgovorio je na vlastito pitanje: je li za pad investicija kriv nedostatak sredstava? Ne, jer banke kapitala imaju (doduše, postavio je pitanje isplativnosti projekata po ponuđenim kamatama); u financiranje su se uključile i institucije poput EIB-a, EBRD-a, Svjetske banke, dakle ni te vrste kapitala nije nedostajalo; problem ležu u nerestrukturiranom realnom sektoru i nekonkurentnosti na tržištu (zbog preskupe države, spore administracije, sporog restrukturiranja privatnog sektora).
Prvi čovjek Zagrebačke banke Franjo Luković ukazao je na temeljni problem/i rješenje: banke su prekrcane nekretninama kao kolateralima koje tržište ne može progutati, a kreditni rizik koji se ne spušta ne može spustiti ni kamate. Ostaje pitanje dioničkog kapitala, odnosno volje vlasnika da se odrekne dijela vlasništva u korist private equity (PE) i venture capital (VC) fondova. To je ključ oživljavanja investicija, a tu vrstu kapitala banke ne mogu generirati, zaključuje Luković.
O problemu financiranja govorili su, među ostalim, Marko Lončarević, pomoćnik ministra prometa, Anton Kovačev, prvi čovjek HBOR-a, Ivan Crnjac, izvršni potpredsjednik Agrokora za strategiju i tržište kapitala, predstavnik malih i srednjih poduzeća Branko Duvnjak, vlasnik Klimaopreme i Romuald Massa Bernucci, direktor EIB-ovog odjela za Jadransko more. Duvnjak kao temeljni problem vidi nedostatak jakih, stabilnih proizvodnih tvrtki koje su sposobne investirati, no Kovačev pokazuje da nije sve tako crno - dok je omjer kredita za obrtna sredstva i investicije u jeku krize iznosio 79:19 posto, lani su krediti za investicije odnijeli 64 posto portfelja.
Još nam samo nedostaju PE i VC fondovi pa da napokon riješimo enigmu financiranja prezaduženih i nedovoljno kapitaliziranih poduzeća.