Hrvatska
StoryEditor

EIB je od 2014. do 2016. za male hrvatske tvrtke odobrio 685 milijuna eura

19. Svibanj 2016.
Piše:
Ivana Tarnaj

Trgovinski odjel Austrijskog veleposlanstva, u suradnji sa tvrtkom “Advantage Austria”, u zagrebačkom su hotelu Dubrovnik organizirali niz radionica i predavanja za ekonomske stručnjake i poduzetnike iz Austrije i jugoistočne Europe - Austria Connect, Jugoistočna Europa 2016: Business Subsidies & Financing in SEE.

Uvodno je goste iz osam različitih zemalja pozdravio direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Roman Rauch. Naime, Austrijanci rado ističu svoju, gotovo, tradicionalnu prisutnost na hrvatskom tržištu, koju, 2016. potvrđuju brojke od šest milijardi eura koje je austrijska ekonomija, do sada, uložila u Hrvatsku, potom preko 700 austrijskih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj te oko 35 tisuća radnih mjesta koje su generirali kroz svoje ekonomske aktivnosti na teritoriju naše zemlje.

Posebno je interesantna bila prezentacija predstavnika Europske investicijske banke, Jeana Marca Martina, koji iznio podatke kako je EIB, u razdoblju od 2010. do 2015. godine, u regiju jugo-istočne Europe investirao oko osam milijardi eura, od čega je glavnina tog novca distribuirana upravo u Hrvatsku, a manji dio u Bosnu i Hercegovinu, te Crnu Goru.

- EIB mnogi pogrešno promatraju kao veliku banku koja financira samo velike projekte. To je samo djelimice točno. Naime, mi za takve poslove odobravamo novac u rasponu od 40 tisuća do 20 milijuna eura. U Hrvatskoj postoji nekoliko primjera investicija u malo i srednje poduzetništvo a tome u prilog govori i podatak kako smo, u razdoblju od 2014. do 2016. odobrili 685 milijuna eura upravo za manje tvrtke u Hrvatskoj, naveo je Martin.

Među takve manje investicije ne ubraja se projekt razvoja Zračne luke u Dubrovniku, a koji je “težak” 245 milijuna eura. Financiranje Zračne luke u Dubrovniku jedan je od prvih projekata koji su u Hrvatskoj niknuli iz Junckerove inicijative i on je tipičan primjer suradnje EIB-a, Europske Komisije i institucija domicilnih zemalja. Shodno tome, Martin je naglasio kako je za Hrvatsku i Sloveniju posebno interesantan Europski fond za strateška investiranja (EFSI) koji se ne oslanja isključivo na sredstva Junckerova fonda, već je riječ o dodatnih 21-nu milijardu Eura, koji su predviđeni za sve one projekte, koji se, nužno, ne uklapaju u postojeće modele i mogućnosti financiranja proizašlih iz magične riječi Juncker.

- Nakon detljnih analiza procijenili smo kako je projekt zračne luke Dubrovnik dovoljno robustan i odlučili smo ga financirati bez posebnih garancija države. Za sada, taj se projekt dobro razvija, rekao je Martin te naveo i nekoliko primjera iz susjednih zemalja, poput Slovenije.

Predavanje je održao i analitiča Reiffeisen banke, Peter Brezinschek, koji je iznio procjene temeljene na radu preko 100 analitičara, prisutnih u 14 zemalja, sa sjedištem u Beču, kojima je on na čelu. Osim konkretnih pokazatelja gdje je Hrvatska u odnosu na ostale zemlje u okruženju, preko analize BDP-a, Breznizchek se osvrnuo i na neke odluke u Hrvatskoj, koje smatra pogrešnima.

- Kada u Hrvatskoj postoji problem sa proračunom, podignu se porezi ili se stvore novi. To nije dobar način rješavanja problema jer tako odvraćate investitore. Vjerujem kako su relevantni političari to konačno shvatili, rekao je bankovni analitičar. U nastavku konferencije održane su specijalizirane radionice, za Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, te ostale zemlje sudionice konferencije.

20. travanj 2024 08:00