Članstvom u EU Hrvatska je automatski postala dioničarem Europske investicijske banke (EIB) koja u ožujku stiže u Zagreb predstaviti nove konkretne financijske planove.
Banka je, doduše, u zemlji odavno operativna – od 2001. kada je uložila prvih 40 milijuna eura, s posljednjom tranšom iz prosinca 2013. ukupno je odobrila 3,6 milijardi eura dugoročnih (i povoljnih!) zajmova. I to uglavnom u infrastrukturu, energetiku, lokalne komunalne potrebe, a najviše u HBOR, ponajviše zbog potrebe financiranja malog i srednjeg poduzetništva.
Konkretno, najviše je zajmova, 1,9 milijardi eura, odobreno za financiranje razvojnih i komercijalnih banaka koje su dobiveni novac dalje distribuirale malim i srednjim poduzećima; gotovo milijardu eura odobreno je za transport; 450 milijuna za gradsku infrastrukturu.
Za razliku od EBRD-a, čije kreditne linije služe za lakši prelazak tranzicijskih razdoblja, ili Svjetske banke, čija je glavna uloga smanjivanje siromaštva i jaza između bogatih i siromašnih zemalja, glavna je uloga EIB-a ubrzati integraciju novopridošlih zemalja članica, uravnotežiti razvoj i potaknuti ekonomsku i socijalnu koheziju.
Ono što je još razlikuje od drugih banaka jest činjenica da kredite odobravaju i onda kada nije sve ‘po pravilima‘, odnosno ako je neki projekt za neku zemlju iznimno važan, a ne udovoljava svim ‘kreditnim zahtjevima‘ kredit će ipak biti odobren, u pravilu u kombinaciji sa sredstvima nekih od EU fondova. Valjda ćemo do ožujka, kada delegacija službeno dolazi u Zagreb, imati neke projekte spremne u rukavu.