Aktualno Hrvatska

EK: Hrvatskoj opet treba dubinska analiza, prijeti opasnost od ekonomskih neravnoteža

Lider/Hina

Hrvatska je ponovno u skupini zemalja za koje Europska komisija smatra da treba provesti dubinsku analizu kako bi se provjerilo postoji li opasnost od pretjeranih makroekonomskih neravnoteža, objavila je u srijedu Komisija.

Europska komisija u srijedu je objavila Godišnji pregled rasta u EU, Izvješće o mehanizmu upozorenja i Zajedničko izvješće o zapošljavanju. Objavljivanjem tih dokumenta započinje novi ciklus Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika unutar EU kako bi se izbjeglo ponavljanje financijske i dužničke krize.

>>>EU ukinuo geoblokiranje

Izvješće o mehanizmu upozoravanja sastavni je instrument europskog semestra kojim se želi spriječiti ili svladati neravnoteže koje otežavaju normalno funkcioniranje gospodarstava država članica, eurozone ili EU-a u cjelini.

Na temelju analiza iz izvješća o mehanizmu upozoravanja predloženo je da 12 država članica bude predmet detaljnog preispitivanja u 2018. To su iste one države članice za koje je u prethodnom ciklusu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža utvrđeno da imaju neravnoteže – Bugarska, Cipar, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska.

Komisija će rezultate detaljnog preispitivanja predstaviti u okviru izvješća po državama članicama u veljači 2018. Tada će ocijeniti treba li pokretati korektivni mehanizam za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, a na temelju ocjene je li reformski program Vlade dovoljno ambiciozan za ispravljanje neravnoteža.

>>>Hrvatska skočila s dna na visoko 11. mjesto u korištenju ‘Junckerova novca’

Ovo je peti put da je Hrvatska u skupini zemalja za koje je potrebno provesti dubinsku analizu. U prethodnom ciklusu Europskog semestra utvrđeno je da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže.

– U veljači 2017. Komisija je zaključila da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, posebice zbog rizika povezanih s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga, uglavnom denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta, navodi Komisija.

Komisija dodaje da su po ažuriranim podacima određeni broj pokazatelja iznad praga, posebice neto međunarodna investicijska pozicija, javni dug i stopa nezaposlenosti.

Neto međunarodna investicijska pozicija je razlika između iznosa koji je inozemstvo investiralo u nekoj zemlji, i iznosa koji je ta zemlja investirala u inozemstvu, a koja se izražava u postotku BDP-a.

– Međunarodna neto investicijska pozicija se smanjuje, ali i dalje ostaje na visokoj razini, s ustrajnim valutnim rizikom. Tekući račun pokazuje znatan višak i pozitivan je od 2013.  Taj višak je u početku dolazio od smanjenja domaće potražnje, a sada je sve više utemeljen na snažnom rastu izvora, potaknutog poboljšanom cjenovnom konkuretnošću. Povećanje udjela u izvoznom tržištu ubrzano je 2016. Dug privatnog sektora se smanjio zbog slabog kreditiranja, ali je još na visokoj razini. Nastavak snažnog gospodarskog rasta trebalo bi pridonijeti procesu razduživanja, smanjujući pritisak od očekivanja kreditnog rasta, kaže Komisija.

>>>Grmoja optužio Šeksa za ratno profiterstvo, prikrivanje kriminala u Agrokoru

Komisija dodaje da, iako se smanjuje, i dalje ostaje veliki udio nenaplativih kredita, da se smanjio i da će se nastaviti smanjivati javni dug, da pada stopa nezaposlenosti, ali u velikoj mjeri zbog smanjenja radne snage.

– Rizici za ekonomske izglede povezani su s restruktiriranjem velikog koncerna Agrokora, navodi Komisija.

Komentari