Predstavljajući prošli tjedan objavljeno izvješće o Hrvatskoj u sklopu Europskog semestra, direktor u Glavnoj upravi Komisije za ekonomske i financijske poslove Manfred Bergmann ustvrdio je da nacionalne statistike treba poboljšati, posebice imajući u vidu hrvatsku želju za pristupanje monetarnoj uniji, kako se ne bi ponovio ‘grčki slučaj‘. Time je poslao poruku prvom čovjeku Državnog zavoda za statistiku Marku Krištofu aludirajući na netočne grčke statistike prije nego je ta zemlja uvela euro, koje su otkrivene tek nakon izbijanja krize. No, Bergmann nije precizirao tijekom svog izlaganja na što točno misli.
Na možda nikad bolje posjećenom predstavljanju Semestra u uredu Europske komisije u Zagrebu, Bergmann je Hrvatsku okarakterizirao kao malu, otvorenu ekonomiju koja pokušava uhvatiti korak s prosjekom Europske unije. Kako bi u tome uspjela, rekao je, potrebna je dobra investicijska reputacija jer se visoke plaće mogu dobiti samo kroz veću produktivnost, a veću produktivnost kroz bolju i veću alokaciju kapitala, odnosno investicije. Ambiciju Hrvatske da uvede euro u Komisiji podržavaju, nastavio je, ali ekonomija mora biti otporna i uravnotežena prije toga.
Očekuje se da će Hrvatska naredne dvije godine ostvarivati rast od 2,5 posto, uglavnom pogonjen osobnom potrošnjom i izvozom, no nedostatak investicija je izražen, a stopa nezaposlenosti mladih još uvijek visoka, usprkos pozitivnim pomacima. Jednako tako, razlike u razvoju hrvatskih regija prevelike su i moraju se osjetno smanjiti.
Bergmann je pohvalio stanje javnih financija, s obzirom na uravnoteženost državnog proračuna i smanjenje javnog duga, ali i upozorio na previsok dug privatnog sektora i uočljiv udio nenaplativih potraživanja. S druge strane, kritizirao je preveliku oslonjenost ekonomije na tvrtke u državnom vlasništvu koje bi ili trebalo privatizirati ili restrukturirati njihovo upravljanje. U zaključku, naveo je dobro poznate probleme prevelike regulacije, izostanka reforme javne administracije i neefikasnog pravosuđa. Ipak, nakon određenog zamora reformama, Bergmann je konstatirao stvaranje novog zamaha u posljednje vrijeme.
Ne propustite priliku za druženje s najistaknutijim stručnjacima iz bankarskog i financijskog sektora i, ako još niste, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 7. Susretu guvernera i bankara regije koji se održava 14. i 15. ožujka u Savudriji.
Na događaju koji je na trenutke djelovao kao razmjena između Komisije i Vlade u javnom prostoru, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac nabrojila je uspjehe vlade i pozdravila izvješće koje je protumačila kao pohvalno prema napretku Hrvatske u četiri osnovne preporuke Komisije i potvrdu ispravnosti politike Vlade, dok je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić nabrojao niz projekata realiziranih u sklopu njegovog resora i najavio otvaranje visokog učilišta za fondove EU. S druge strane, Bergmann i zamjenica glavnog direktora u Glavnoj upravi Europske komisije za zapošljavanje Andriana Sukova, jasno su dali do znanja da je napredak nedovoljan. Tako je Sukova u svom izlaganju pokazala da je od četiri načelne preporuke, Hrvatska u tri ostvarila određeni napredak, a u jednoj ograničeni.
U sklopu prvog područja preporuka, ostvaren je značajan napredak u jačanju fiskalnog okvira, ali nikakav u uvođenju poreza na nekretnine. U drugom skupu preporuka, značajan napredak zabilježen je u reformi mirovinskog sustava, određeni napredak u reformi obrazovanja i usavršavanja te ograničen u konsolidaciji socijalnih beneficija. U trećoj skupini, određeni napredak napravljen je u reformi javne uprave i ograničen u harmonizaciji okvira za određivanje plaća u javnom sektoru. Konačno, u posljednjoj skupini preporuka, ograničen je uspjeh uočen u poboljšanju upravljanja i privatizaciji javnih poduzeća, ostvaren je određeni napredak u reduciranju tereta poduzetnicima, kao i u reformi pravosuđa, dok je ograničen napredak zabilježen u jačanju konkurencije na području poslovnih usluga i reguliranih profesija.