Europska komisija objavila je danas svoju godišnju analizu ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama, uključujući ocjenu preostalih neravnoteža.
Komisija je objavila i izvješće o provedbi Fiskalnog ugovora, izvješće o analizi stanja duga u Italiji te izvješće o pogrešnom prikazivanju statističkih podataka u Austriji, koje je popraćeno prijedlogom novčane kazne upućenim Vijeću.
Države članice ostvaruju dobar napredak u provedbi pojedinačnih prošlogodišnjih smjernica politike o "trokutu uspješnosti" čije su sastavnice poticanje ulaganja, provedba strukturnih reformi i osiguravanje odgovornih fiskalnih politika. Ta ocjena napretka država članica dio je godišnjeg ciklusa koordinacije ekonomskih politika na razini EU-a i poznata je kao Zimski paket europskog semestra. Paket je objavljen nakon prošlotjedne objave ekonomske prognoze.
Zaključci iz detaljnog preispitivanja za Hrvatsku
Do danas je provedeno tek nekoliko obećanja u pogledu politika iznesenih u Nacionalnom programu reformi 2016. Kad je riječ o napretku u pogledu nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020., Hrvatska je postigla različite rezultate.
Hrvatska je i dalje u skupini zemalja EU koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog visoke razine javnog, privatnog i vanjskog duga, u velikoj mjeri denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala gospodarskog rasta, ocjenjuje Europska komisija.
Prema analizi makroekonomskih prilika pojedinih članica Europske Unije, Hrvatska je među 13 zemalja kod kojih Komisija detektira makroekonomske neravnoteže.
Od tih 13 zemalja, šest ih bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, šest ih ima makroekonomske neravnoteže (bez pridjeva prekomjerne), a za Finsku je ustanovljeno da više nema makroekonomskih neravnoteža.
- Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezani s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, uvelike denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta, navodi izvješće Komisije.
Bugarska, Francuska, Italija, Portugal, Cipar i Hrvatska imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže.
Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska, Slovenija i Švedska imaju makroekonomske neravnoteže.
Sve navedene zemlje Komisija planira staviti pod poseban nadzor, individualno prilagođen stupnju neravnoteža.
Dug i dalje visok
Komisija upozorava Hrvatsku kako je trenutačni višak na tekućem računu bilance plaćanja počeo je rezultirati smanjenjem vanjskog duga, ali je dug i dalje ostao visok.
- Ubrzanje gospodarskog opravka pridonosi daljnjem smanjenju privatnog duga u odnosu na BDP, a ove godine je i javni dug na silaznoj putanji u odnosu na BDP - navodi Komisija. Što se tiče financijskog sektora, unatoč nedavnim gubitcima, on ostaje relativno dobro kapitaliziran, a dobit mu se oporavlja. Udjel loših zajmova počeo se smanjivati, ističe Komisija no dodaje i da je njihov udjel i dalje visok.
Proteklih godina usvojen je niz mjera usmjerenih rješavanju insolventnosti, i povećanju fleksibilnosti tržišta rada te su znatno poboljšane javne financije, ali napredak u strukturnim reformama stagnira od sredine 2015. godine, kaže Komisija u svojoj analizi.
Komisija ističe da i dalje ima nedostataka u upravljanju javnim financijama, modernizaciji javne uprave, poboljšanju poslovnog okruženja i rješavanju niske razine aktivnosti.
Iz Izvješće za Hrvatsku 2017. izdvajamo: Oporavak u Hrvatskoj se u 2016. ubrzao po predviđenoj stopi od 2,8 %. Potrošnja je potaknuta zahvaljujući poboljšanjima na tržištu rada, niskim cijenama energenata i reformom poreza na dohodak. Napokon je zabilježen i oporavak ulaganja, djelomično zahvaljujući većoj apsorpciji sredstava iz fondova EU-a. Snažan i sveobuhvatan ekonomski rast trebao bi se nastaviti u kratkoročnom razdoblju, a predviđaju se i daljnja poboljšanja na tržištu rada.
Ekonomski oporavak pridonosi smanjenju domaćeg i vanjskog duga, no ranjivosti su još prisutne. Dug privatnog sektora i dalje se smanjuje, a u 2016. počeo se smanjivati i udio duga opće države, no rizici za održivost još nisu u potpunosti otklonjeni. Nakon što se tijekom šestogodišnje recesije dug opće države više nego udvostručio, očekuje se da se u 2016. smanjio na 84,1 % BDP-a i da će se u kratkoročnom razdoblju i dalje smanjivati. Javni je dug, međutim, i dalje visok i znatno veći od razina zabilježenih prije krize te je znatan udio tog duga denominiran u stranoj valuti, što znači da je izložen valutnom riziku. Općenito stabilan financijski sektor temelj je kontinuirane makrofinancijske stabilnosti.
Skromni izgledi za rast i dalje su ključan izazov za gospodarstvo. Dugotrajno spori rast produktivnosti i niska i opadajuća iskorištenost ljudskog kapitala smanjuju dugoročne izglede gospodarstva za rast. Procijenjena stopa potencijalnog rasta za Hrvatsku trenutačno iznosi 1 %, što je niže nego za ostala rastuća gospodarstva.
Hrvatska je, u kontekstu općih izbora koji su u manje od godinu dana održani dvaput, ostvarila ograničeni napredak u provedbi preporuka koje su joj upućene 2016. Do danas je provedeno tek nekoliko obećanja u pogledu politika iznesenih u Nacionalnom programu reformi 2016. Kad je riječ o napretku u pogledu nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020., Hrvatska je postigla različite rezultate.