Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka okupljeni u klub pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUB) za ovu godinu prognoziraju pad BDP-a od 0,8 posto, što je nešto lošije u odnosu na njihovu prijašnju prognozu, a pesimističniji su i u pogledu 2015., pa sad očekuju gospodarski pad od 0,2 posto, umjesto ranije prognoziranog rasta, objavljeno je u utorak iz HUB-a.
U prošlim prognozama, objavljenima u srpnju ove godine, ekonomisti banaka u prosjeku su prognozirali pad realnog BDP-a za 0,7 posto ove godine, kao i rast od 0,7 posto sljedeće godine.
Njihove najnovije prognoze za ovu godinu malo su pesimistične od srpanjskih, pa očekivanje realnog pada BDP-a sada u prosjeku iznosi 0,8 posto, što je identično prognozama MMF-a, odnosno za 0,1 postotni bod ispod prognoze Europske komisije.
Međutim, ističu iz HUB-a, zaokret u odnosu na srpanjske prognoze dogodio se kada je riječ o 2015. Nakon srpanjske prognoze rasta za 0,7 posto, ekonomisti banaka sada u prosjeku očekuju pad za 0,2 posto.
"Iako je riječ o promjeni očekivanja unutar jednog statističkog boda - što znači promjenu unutar statističke pogreške - ipak se radi o promjeni u gledanju na budućnost koju iz dva razloga vrijedi zabilježiti. Kao prvo, prosjek se mijenja oko nule (plus za 2015. pretvoren je u minus), a takva promjena uvijek ima veći značaj nego promjena oko nekog drugog broja. Drugo, riječ je o prognozi koja se bitno razlikuje od prognoza MMF-a i EK, koje su i dalje u plusu", ocjenjuju iz HUB-a.
Kao glavni razlog promjene očekivanja za 2015. i većeg pesimizma ekonomista banaka navode se kretanja na najvažnijim izvoznim tržištima. Ekonomisti su naime u srpnju očekivali da će realni izvoz 2015. rasti po stopi od 4,5 posto, a sada se prosječno očekivanje spustilo na 2,9 posto, "na što su vjerojatno utjecale zabrinjavajuće indicije o kretanjima u njemačkom gospodarstvu".
Ipak, naglašavaju iz HUB-a, "prosječno očekivanje pada BDP-a za 2015. nije osobito reprezentativno – ne misle svi isto".
Naime, od šest ekonomista banaka njih troje očekuje pad, do najviše 0,5 posto. Dvoje prognoziraju stagnaciju, odnosno nultu stopu rasta, a jedan i dalje očekuje rast za skromnih 0,2 posto.
"Prema tome, očekivanja su relativno heterogena, a promjene prosjeka na niže inducirane su procjenama potražnje na izvoznim tržištima. Stoga ovoj promjeni u odnosu na ranije prognoze ipak ne treba pridati prevelik značaj", kažu iz HUB-a.
Dodaju kako je zanimljivije primijetiti da bez obzira na varijacije prognoza inozemne potražnje, sve prognoze promjena realnog BDP-a variraju unutar intervala ekonomske letargije, odnosno od minus 1 do plus 1 posto.
"To daje naslutiti da se gospodarstvo zadržava u zoni stagnacije zbog djelovanja dubljih, fundamentalnih razloga, koji nemaju mnogo veze s kratkoročnim makroekonomskim fluktuacijama i inozemnom potražnjom", ocjenjuju ih HUB-a.
Uz ostalo, ekonomisti banaka prognoziraju da će se realna javna potrošnja i dalje smanjivati, i to za 1,9 posto ove i za 1,5 posto 2015. godine, a nastavit će padati i osobna potrošnja, ali slabijim stopama, od 0,6 posto ove i 0,2 posto sljedeće godine.
Investicije bi, pak, nakon dodatne kontrakcije ove godine za 2,8 posto, u 2015. konačno mogle zabilježiti blagi rast od 0,5 posto, očekuju ekonomisti banaka, koji prognoziraju i blagi rast stope nezaposlenosti, do 17,7 posto potkraj ove i 17,9 posto potkraj 2015. Procjenjuju i da će uslijediti ‘buđenje‘ inflacije u 2015., koja bi se prema njihovim prognozama "ipak trebala zadržati bitno niže od povijesnog prosjeka".
Ujedno, ekonomisti prognoziraju i neuspjeh fiskalne konsolidacije - deficit opće države (prema ESA metodologiji) ove godine očekuju na oko 5,7 posto, a sljedeće na 5,5 posto. Njihova se, pak, prognoza javnog duga podudara s vladinom - omjer javnog duga i BDP-a iznosit će oko 82 posto krajem 2014., tj. oko 87 posto potkraj 2015. godine.