Sa svakim poskupljenjem energenata, prijeti lančana reakcija divljanja cijena. Kada je Hrvatska regulatorna agencija (HERA) objavila kako će od 1. travnja ove godine poskupiti plin, a HEP je najavio i rast cijena struje, buknula je cijena drva za ogrjev. Jeftinije se grijati na drva nego na plin ili struju. I dok su se prošle godine cijene metra kubičnog kretale oko 350 do 370 kuna, danas je kubik hrasta, graba, cera ili bukve gotovo nemoguće naći ispod 400 kuna, pa čak i do 500 i 600 kuna ako se radi o suhom, kvalitetnom hrastu koji ne sagorijeva brzo. Dobavljači su odmah reagirali, svjesni su da se sa svakim povećanjem plina sve više domaćinstava okreće grijanju na drva.
Nije to jedina reakcije tržišta. I dok su sve ove godine divljale i rasle uglavnom cijene privatnih usluga, na što je uglavnom utjecalo tržište, nedostatak radnika, ali i poduzetnika u određenim sektorima, kao na primjer u građevini, počele su rasti i cijene komunalnih usluga koje su godinama bile gotovo socijalne. Tu prednjače usluge odvoza i zbrinjavanja otpada. Ako želimo slijediti EU trendove i direktive oko otpada, moramo to i platiti.
Ove su godine roditelji školaraca primijetili kako su za 30 do 50 posto veće cijene za izvanškolskih instrukcija. Porasla je i cijena čuvanja djece, a dramatično su u nekim krajevima Hrvatske, osobito na istoku gdje više nema radne snage jer su njegovateljice otišle trbuhom za kruhom, porasle i cijene domova za starije i nemoćne. Gotovo nemoguće je naći od lipnja i servisere klima uređaja. I oni su povećali cijene. Nisu jedini. Naći kvalitetnog majstora vodoinstalera, električara, stolara postalo je prava muka tijekom cijele godine. Cijene su za neke radove udvostručene u odnosu na cijene od prije par godina, a ni sa skupim majstorima nije lako dogovoriti termine. Oni najbolji bukirani su mjesecima unaprijed. Cijene građevinskih radova su dramatično rasle. Kriza je satrla cijeli sektor, na tržištu je ostalo samo nekoliko kvalitetnih izvođača, oni drže cijenu visokom, što je njihovo tržišno pravo. Rasle su i cijene stanova, kako u prodaji tako i u najmu, ali uz sve to - inflacija stoji. Godišnja stopa iznosi 0,9 posto.
Porasla je i cijena usluga čišćenja i održavanja kućanstava, posebice na moru apartmana, gdje primjerice više nitko ne želi raditi za prijavljeni minimalac u tvrtkama za održavanje i čišćenje koje su posao na javnim natječajima dobile u javnom sektoru. Godinama su tvrtke koje su se javljale na natječaje za takve poslove jedne drugima rušile cijene, radilo se s najnižim maržama, sad ih je tržište pogodilo u najgorem mogućem obliku. Ostale su bez radnica, posao ne mogu obavljati, a javni sektor grca u prljavštini. Godine dampinških cijena došle su na naplatu i u rent-a-car biznisu. Cijene su ove godine porasle jer pojedine tvrtke naprosto nisu izdržale pod pritiskom niskih cijena.
Opširniju analizu fenomena rasta cijena bez inflacije možete od sutra pročitati u tiskanom izdanju Lidera, a već danas poslijepodne u digitalnom izdanju