Pali su rekordi u 2015.: obnovljiva energija, prema istraživanjima, privukla je rekordne 329,3 milijarde dolara ulaganja i instalirano je 30 posto više energetskih kapaciteta koji upotrebljavaju sunce i vjetar negoli 2014.
Srušeni su rekordi ulaganja u obnovljive izvore energije. Prema analizi tvrtke bloomberg New Energy Finance (bNEF), ta je industrija u 2015. privukla rekordne 329,3 milijarde dolara investicija, a instalirano je 30 posto više energetskih kapaciteta koji upotrebljavaju sunce i vjetar nego što ih je bilo 2014. Svatko bi se složio, to je fantastičan rezultat i korak bliže prema čišćoj energiji, no gdje je Hrvatska u toj priči?
– Europska unija preuzela je glavnu ulogu u svijetu u provedbi smanjivanja emisija stakleničkih plinova i svoju je cjelokupnu politiku usmjerila u razvoj niskougljičnoga gospodarstva. Ciljevi su Europske unije do 2020. godine 20-postotno smanjenje emisije ugljikova diok- sida u odnosu na polaznu godinu, 1990., 20-postotno povećanje udjela obnovljivih izvora energije i 20-postotno povećanje energetske učinkovitosti. Kad je riječ o Hrvatskoj, ispunili smo ciljeve Protokola iz Kyota. Naime, još 2012. ostvarili smo 17,3-postotno smanjenje emisija u odnosu na 1990. – objašnjavaju u Ministarstvu zaštite okoliša.
Kad je pak riječ o obnovljivim izvorima energije, prema Eurostatovu posljednjem službenom izvješću za 2014., Hrvatska je jedna od zemalja EU koja je dosegnula ciljeve zacrtane za 2020. Udio energije proizveden iz obnovljivih izvora bio je 27,9 posto (riječ je o postotku u odnosu na finalnu potrošnju). Ipak, Hrvatska ima velike, još nedovoljno iskorištene potencijale za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Snaga svih elektrana potkraj 2014. iznosila je 4528 MW. U sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije instalirano je 412 MW proizvodnih kapaciteta, od kojih vjetroelektrane čine 339 MW ili 82,4 posto u ukupnoj instaliranoj snazi. U ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i kogeneracije uključene u sustav poticanja iznosio je 5,51 posto.
– Najveći udio u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, osim voda koje se u Hrvatskoj iskorištavaju već desetljećima, imaju vjetroelektrane s oko 82 posto. Zbog sve češćih nepredvidljivih viškova u mreži koje ne prati odgovarajuća potrošnja dosegnute su granice sigurnog i pouzdanog prihvata energije vjetra u hrvatski elektroenergetski sustav. Većem iskorištavanju Sunčeve energije, iz koje se zasad proizvodi samo 0,2 posto ukupne električne energije u Hrvatskoj, za daljnje iskorištavanje tih izvora energije potrebna su pravodobna ulaganja u elektroenergetske objekte koji će omogućiti sigurnu i pouzdanu tranziciju prema obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj i postizanje ciljeva EU. U tome važnu ulogu imaju reverzibilne hidroelektrane i plinske elektrane – objašnjava Andreja Pavlović, viša savjetnica i partnerica u Hauski&Partneru.
Ističe kako Hrvatska ima sve prirodne uvjete za gradnju reverzibilnih hidroelektrana, a zbog dobre povezanosti s elektroenergetskim sustavom EU i energetske tranzicije usmjerene na niskougljičnu strateška je partnerica u najboljem iskorištavanju vjetra i sunca, kojih Hrvatska u obilju ima na raspolaganju, ali ih ne iskorištava dovoljno.
Prema kratkoročnim pokazateljima energetske statistike, u prosincu 2015. proizvedeno je (neto) 38,8 posto manje električne energije u odnosu na prosinac 2014. Usporedno s tim u posljednjih osam mjeseci bilježi se trend rasta uvoza električne energije, odnosno u prosincu je uvezeno 56 posto više električne energije u odnosu na prosinac 2014. Istodobno raste neto proizvodnja električne energije iz termoelektrana i ostalih izvora. Vrijeme je za iskorištavanje prirodnih potencijala koji mogu osigurati energetsku samostalnost.