Korona i biznis
28. kolovoz 2014.

Ekstraprofit je svaki profit znatno viši od kamatne stope i treba ga progresivno oporezivati

lider.media
lider.media

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina jedini je preostali visokopozicionirani SDP-ovac koji se još usudi otvoreno oponirati predsjedniku stranke i premijeru Zoranu Milanoviću. Tražili smo od njega intervju za Lider prije svega zbog njegove teze da se SDP mora udaljiti od vođenja liberalne politike i vratiti se socijaldemokraciji.

Kao novinama kojima je većina čitatelja iz poslovne zajednice, zanimala nas je razrada te ideje i moguće posljedice na poslovni život u Hrvatskoj kad bi se Komadinin zaokret dogodio. A onda se vrijeme razgovora poklopilo i s novom poreznom politikom SDP-ove vlade.

• Što je, prema vašemu mišljenju, crta razdvajanja između socijaldemokracije i liberalizma?

- Imam veliko iskustvo rada u realnom sektoru u kojem sam više bio nego u politici. Politika SDP-a slijedi tu neoliberalnu politiku koja dominira u EU. Moramo vući određene poteze u tom pravcu jer smo članica i mala zemlja, ali to ne može biti jedina politika. Ne mislim ni da Europa treba ostati ovakva kakva je sad. U Europskom parlamentu treba više nametnuti teme socijalne države, a manje kako steći ekstraprofit. Ima socijaldemokrata i u drugim državama, u Njemačkoj Francuskoj, ali gube dah jer se svuda vodi neoliberalna politika. Ljudi su razočarani jer ne vide razliku između socijaldemokrata i konzervativaca. HDZ je kupovao socijalni mir raznim zaduživanjima, a kad SDP dođe na vlast, zatekne praznu kuću i moramo vući nepopularne mjere koje nisu svojstvene socijaldemokratima. Možda jesu HNS-u ili IDS-u, ali ne mogu biti SDP-u. SDP tu mora biti brana i balans.

• Odakle namaknuti novac za socijalniju politiku, za bolje zdravstvo, školstvo i druge javne usluge?

- Poreznom presijom sigurno ne. Porezi služe punjenju proračuna, a da bi on bio održiv i imao veću rashodovnu stranu, potrebni su veći prihodi. Ključ je u rastu zaposlenosti i pokretanju investicija. Ne pokrenemo li investicije i zaposlimo ljude, neće biti ni poreza ni potrošnje. Znači, moramo povećati prihodnu stranu proračuna jer bez toga nema ni više izdvajanja za javne potrebe ni servisiranja državnog duga. Ne možete uzimati iz prazne vreće.

• Osim u investicijama, rješenje bi se moglo naći i u većem izvozu. Da nešto i razmjenjujemo sa svijetom, a ne da samo uvozimo.

- To je više vrijedilo u bivšoj državi koja je bila mnogo veća, s većim tržištem. Koristila se resursima za vlastitu proizvodnju i potrošnju. Ako potpuno prihvatimo liberalizam, onda će se jednom u cijelom svijetu na pojedinim točkama proizvoditi sve. Da karikiram, sve banane brat će se na jednome mjestu, na drugom se proizvoditi svi hladnjaci i tako dalje.

• Neki tvrde da monetarna politika nije pogodovala izvozu.

- Pa pogledajte, čemu je ovdje služila monetarna politika. Gotovo ničemu, osim čuvanju tečaja kune i olakšavanju uvoza. Iz proizvodno-izvozne ekonomije pretvorili smo se u uvozno-trgovačku. S ovakvim tečajem kune podupiremo tuđu ekonomiju, a ne svoju. Odmah bih ukinuo deviznu klauzulu i zatim devalvirao kunu. Ne mogu s jedne strane biti ekstraprofiteri, a s druge robovi.

• Pitanje je što je ekstraprofit i kako ga odrediti.

- Jednostavno. Profit koji je znatno viši od kamatne stope za mene je ekstraprofit. Znači, potrebno je progresivno oporezivanje.

>>>Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera