- Usprkos svemu, Hrvatska ima 16% domaće proizvodnje iz obnovljivih izvora čime smo smanjili uvoz za millijardu kuna godišnje. Tu sada ne smijemo stati. Sve zemlje hrabro kroče ka energetskoj tranziciji koja im omogućava da sami upravljaju svojim resursima i da imaju domaću proizvodnju energije. Takve zemlje su bogate zemlje jer je energija za njihovu industriju i građane dostupna, jeftina i neškodljiva za okoliš. To može i Hrvatska, tumači Maja Pokrovac, direktorica OIE Hrvatska ususret Liderovoj konferenciji Energetska budućnost Hrvatske.
U okviru 7. Konferencije o energetici koja se održava 5. lipnja u zagrebačkom hotelu Westin u organizaciji poslovnog tjednika Lider i pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike bit će dva okrugla stola „Hrvatska između sigurnosti i zelene budućnosti“ i „Energetske investicije u Hrvatskoj – što je to?“. Na njima će sudjelovati vodeći ljudi iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, HEP-a, INA-e, Končara, LNG Hrvatska, OIE Hrvatska, RWE Hrvatska, Siemensa i Zelene energetske zadruge. Prijavite se!
Mi smo se aktivno uključili i u saniranje posljedica loših odluka iz prošlosti (i dobrim dijelom nedonošenja odluka na vrijeme, poput godišnjeg usklađenja naknada za OIE), ali nikako ne smijemo dopustiti da se kazne oni koji su godinama vjerovali u Hrvatsku i ulagali znatna sredstva, tumači Pokrovac kako razvoj OIE pomiriti s negativnim konotacijama kao posljedicama pogrešnih politika iz prošlosti.
- Hrvatska nije od početka dugoročno promišljala na održiv način - kako snažnije uključiti gospodarstvo, industriju i građane, ali čak i ono što jesmo postigli ne cijenimo i ne želimo priznati. Hrvatska nedovoljno prepoznaje i mjerljive brojke koje pokazuju snagu domaće i obnovljive proizvodnje te uspjehe koje je postigla. Studija FER-a jasno pokazuje da je cijena električne energije u Hrvatskoj snižena za 4 -7 eura/MWh upravo zahvaljujući proizvodnji domaće i obnovljive energije, što predstavlja npr. i iznos naknade koju plaćamo za OIE tako da nisu istinite tvrdnje da zbog OIE raste cijena električne energije u Hrvatskoj, kaže.
Budući da je energetski sektor na velikoj ‘zelenoj‘ prekretnici, popričali smo o toj gorućoj tematici s direktoricom OIE Hrvatska.
Koje promjene regulative su potrebne da bi Hrvatska snažnije zakoračila u zelenu energiju?
Ne radi se o promjenama već o donošenju regulative – ako je Zakon o OIE ono što je opredjeljenje RH, onda samo treba zaokružiti pravni okvir dobrim i provedivim podzakonskim aktima na koje se čeka već treću godinu. Ukoliko će taj pravni okvir pružiti dobre razloge za ulaganja, ukoliko će i provedba biti jednostavnija nego do sada te poruka ulagačima biti jasna, onda Hrvatska poprilično brzo može snažnije zakoračiti u korištenje „zelene energije“. Valja reći da pravni okvir mora osigurati i pravi i pravovremeni odziv svih institucija uključenih u ishođenje suglasnosti i dozvola da bi do provedbe projekata došlo u razumnom roku.
Je li rješenje problema vezanih uz OIE u rukama politike, građana, opskrbljivača, proizvođača ili mora biti konsenzus s jasnom distinkcijom od onoga što je OIE dovelo do ovoga danas?
Još jedna specifičnost pokušaja razvoja obnovljivih izvora energije jest i činjenica da je u zadnjih 15 godina jedinu proizvodnju u energetici odradio privatni sektor, što je dijelom i uzrok čestih prijepora te nedosljednosti razvoja javnih politika jer one se puno brže razvijaju kada u pojedine gospodarske sektore ulaze i državne tvrtke, čime se olakšava šire razumijevanje potrebe takvih novijih tehnologija ili projekata. Izvještaj Europske banke za obnovu i razvoj iz 2017. godine pokazuje da Hrvatska mora poboljšati poslovno okruženje, transparentnost javnih politika i predvidivost. U ovakvoj situaciji, gdje potrebu poboljšanja prepoznaje i Europa, često se privatni sektor, unatoč svojim najboljim namjerama, posljedično nađe u poziciji da brani svoje investicije, u ovom slučaju potrebu proizvodnje domaće energije.
Svakako se mora na što jednostavniji i svrsishodniji način omogućiti što je moguće više „kućne proizvodnje“ električne energije, dovoljno je dokazano dobrih rješenja u drugim zemljama.
Jedini put je sinergijsko djelovanje, jasna politička vizija, transparentno komuniciranje i javne politike što OIE znači za industriju i građane te općedruštveni dogovor da budućnost Hrvatske može i mora biti u obnovljivim izvorima energije. Ne znam zašto se bojimo takvog zajedničkog djelovanja. Imamo mogućnost da ravnomjerno i regionalno razvijemo domaće resurse s bioplinom i biomasom u Slavoniji te vjetrom i suncem u Dalmaciji, a gdje su nam i novi projekti geotermalne energije ili energetskih kultura koje možemo zasaditi na svim nepoljoprivrednim površinama i osigurati si sirovinu za industriju, proizvodnju topline ili struje.
Kako stvoriti sustav poticaja koji će građani i industrija podržati i shvatiti prednost izdvajanja za poticanje OIE?
Vrlo jednostavno – transparentno! Mora se znati tko što plaća i zašto, mi moramo jasno reći da Hrvatska ima odličan potencijal za korištenje vlastitih obnovljivih izvora energije, kako to postaje i najjeftiniji izvor električne energije, naša je dužnost da ukažemo kakvu šansu imamo. No, ako netko želi da Hrvatska proizvodi električnu energiju iz uvezenog ugljena ili ako želi graditi nuklearke i zato plaši građane riječju „poticaji“ ili krivim tezama poput „OIE su skupi“, onda mi moramo reagirati.
Nemamo energetsku strategiju. Što bi voljeli da u njoj piše?
Sve ono što će omogućiti da Hrvatska 2030. bude bogata, dobro uređena i energetski neovisna zemlja, koja će energiju iz optimalno određene mješavine raspoloživih OIE i drugih izvora trošiti znatno više nego danas (zbog povećanja proizvodnih djelatnosti i općenito gospodarstva) pa i izvoziti, a nikako skupo uvoziti.
Od 2016. godine Hrvatska ima novi zakonodavni okvir: proizvodnja na mjestu potrošnje. Za realizaciju ovakvih decentraliziranih mjesta proizvodnje nužno je razviti nove modele financiranja mikro postrojenja na OIE na obiteljskim kućama, poljoprivrednim gospodarstvima, turističkim objektima i proizvodnim pogonima.
- Nužno je s novom strategijom potaknuti transparentno prikazivanje uloge svih obnovljivih izvora energije i njihovog utjecaja na građane i industriju - na način da se pokretanu novi poslovni modeli u energetici koji su ogroman potencijal za uvođenje inovacija, sinergiju industrije i energetike, poduzetnika i građana - kao što su energetsko poduzetništvo, javno-privatni modeli financiranja, razvoj energetsko-poduzetničkih zona te modeli kombiniranja obnovljivih izvora energije i (bio)plinskih postrojenja.
- U novoj strategiji energetskog razvoja treba se okrenuti ka cjelovitom korištenju svih resursa OIE kojima Hrvatska raspolaže. Daljnji razvoj vjetroelektrana koje mogu u kratkom roku i uz nizak trošak zamijeniti veliku količinu fosilnih goriva i dotrajalih termolektrana kombinirajući sa izgradnjom regulacijskih plinskih elektrana na brodske motore i reverzibilnim-crpnim hidroelektranama.
- Projekti obnovljivih izvora energije pružaju mogućnost kvalitetnijih financijskih partnerstva i regionalnog razvoja kroz ulaganja građana i poduzetnika direktno u projekte korištenjem grupnog financiranja, modela koji je pokrenuo energetsku tranziciju u drugim EU članicama, što je pokazao i prvi takav projekt u Hrvatskoj: Križevački sunčani krovovi.
- Drvna industrija mora dobiti poticaj da svu svoju neiskoristivu biomasu uporabi u energetske potrebe kroz pelete ili direktno visokoučinkovitom kogeneracijom.
- Bioplinska postrojenja se moraju uklopiti u opću strategiju razvoja poljoprivredne proizvodnje i doprinjeti globalnom smanjenju i zbrinjavanju poljoprivrednog otpada, a naročito preradi gnojovke koja nastaje kao otpada u stočarskoj proizvodnji.
Koje su glavne prepreke za značajnije učešće OIE u strukturi proizvodnje i potrošnje električne energije?
Glavne prepreke su nedostatak regulative, nedostatak Strategije i nedostatak jasne poruke ulagačima da je ulaganje u Hrvatsku isplativo. Hajka na obnovljive prošle godine je učinila nepovratnu štetu, potrebno je dosta vremena i truda da se ocjena „low investor confidence“ promijeni u pozitivnu i da se ulagači i banke opet osjete sigurno.
Sunce, vjetar, voda, biomasa, bioplin, geotermalna energija – koji izvor je najviše zapostavljen, odnosno koji ima najveći potencijal rasta?
Nezahvalno je izdvajati jedan izvor i proglasiti ga zapostavljenim, no sunce je sasvim sigurno zapostavljeno, a realno – zbog stalnog pada cijene tehnologije, sunce uz vjetar jedino može u relativno kratkom vremenu izgraditi značajne kapacitete.
Imamo veliku šansu da sustav OIE u Hrvatskoj postane generator pozitivnih promjena u društvu i energetskom sustavu, zasada nemamo sustava, imamo dobrih naznaka da će sustav uskoro zaživjeti, svi moramo doprinijeti da se ta šansa iskoristi!
U kontinentalnom dijelu Hrvatske, koji ima natprosječno visok geotermalni gradijent, mogli bismo izgraditi geotermalne elektrane ukupne snage 800-1000 MW, a značajne su i mogućnosti korištenja geotermalne energije za grijanje stambenih zgrada i gospodarskih objekata. Zbog toga geotermalnu energiju treba adekvatno valorizirati u predstojećoj energetskoj strategiji RH, uskladiti energetske i rudarske propise te omogućiti povećanje kvota za ovaj oblik obnovljive energije kako bi se Republici Hrvatskoj omogućio optimalan energetski miks te povećala njezina energetska neovisnost.
Osiguravanjem električne energije na mjestu potrošnje ćemo snažno djelovati i na razvoj elektromobilnosti. Punionice električnih vozila uvezane u virtualnu mrežu punionica čine agregiranog potrošača koji se može staviti u funkciju osiguranja dodatnih kapaciteta za pružanje usluge proizvodnje/potrošnje enegije, uravnoteženja i balansiranje cijele elektroenergetske mreže
Kakav sustav premijskih cijena predlažu proizvođači okupljeni u OIE Hrvatska?
U okvirima postojećeg Zakona o OIE, bitno je jasno odrediti uvjete natječaja da se svim ponuđačima osigura jednaka šansa i na taj način dođe do provedbe najboljih projekata, da se precizno odrede rokovi za provedbu projekta uz neophodnu zaštitu u slučaju da za kašnjenja nije kriv investitor te što više ostaviti da ponuđači sami definiraju, jer samo tako može doći do najboljih rješenja.
Više o konferenciji doznajte na http://lider.events/energetika/