Šef Europske središnje banke Mario Draghi u svojim redovnim izvješćima voli istaknuti fragmentaciju poslovnog i privatnog kreditiranja u EU, do novca je u jezgri ili na sjeveru doći lako, na periferiji ponekad nemoguće. Otkad je ECB u ožujku prošle godine krenuo s programom kvantitativnog popuštanja svježeg novca ima napretek, a njegov ulazak u realnu ekonomiju ovih dana sprječava potražnja, odnosno njen izostanak. U takvom kontekstu Europska komisija je danas u Rijeci predstavila "Plan ulaganja za Europu - mogućnosti za mikro, mala i srednja poduzeća", koji je dio šireg, Junckerovog investicijskog plana. Poticanje zapošljavanja, gospodarskog rasta i investicija neki su od 10 prioriteta Junckerove Komisije, a strategija je dio "čestitog trokuta" kojeg tvore strukturne reforme, odgovorna fiskalna politika i investicije. Plan InvestEU je predstavljen 24. studenog 2014., otkad su se uvjeti za investiranje i pouzdanje u europsku ekonomiju, prema posljednjem izvješću od 1. lipnja popravili.
Na dvodnevnom skupu sudjeluju voditelj Predstavništva Europske komisije u RH Branko Baričević s kolegicom Manicom Hauptman, koordinator za Hrvatsku iz Europske investicijske banke (EIB) Jean Marc Martin, voditelj Ureda Europske EIB-a u Zagrebu Anton Kovačev, predsjednik uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Dušan Tomašević, zamjenik predsjednika uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i inovacije Boris Guina i Davorin Štetner iz Hrvatske mreža poslovnih anđela (CRANE).
S ciljem poticanja ulaganja, zapošljavanja i gospodarskog rasta u Europskoj uniji, u manje od godinu dana od njegova osnutka, Europskim fondom za strateška ulaganja podupiru se 64 projekta te su se diljem EU-a potaknula ulaganja u iznosu većem od 100 milijardi eura.
Europska investicijska banka, partner Europske komisije u Planu ulaganja, je 19. svibnja odobrila osam dodatnih projekata u iznosu od 9,3 milijarde eura. Tako je odobrenih investicijskih projekata ukupno 64 te je već dostignuta gotovo trećina ciljanih 315 milijardi eura ulaganja tijekom trogodišnjeg razdoblja.
Pozdravne riječi Rime Joujou Deljkić, voditeljice službe za novinstvo i medije u hrvatskom predstavništvu Europske komisije bile su usmjerene na aktualne krize, bile one lokalne ili paneuropske kakva je ekonomska i migracijska, kao i želju za veću zastupljenost europskih smjernica i politike u hrvatskim medijima.
- Preporučamo se – rekla je.
Kružno gospodarstvo kao prilika za malo i srednje poduzetništvo
Na seminaru s nazivom Kružna ekonomija i mogućnosti ulaganja službenica za informiranje EK za okoliš Tanja Franotović rekla je da hrvatski poduzetnici tek trebaju iskoristiti prilike koje pruža zeleno gospodarstvo.
Zelene investicije su pokazale otpornost u vrijeme recesije pa su između 2000. i 2011. godine zabilježile rast od 50 posto. Kružna, za razliku od linearne ekonomije, predstavlja budućnost u kojem se kroz recikliranje i druge tehnologije proizvod ponovno pretvara u sirovinu.
Kružna ekonomija u praksi i istraživanju Eurobarametra privlači sve veću pažnju malih i srednjih poduzeća, pa je njih 73 posto poduzelo neku vrstu aktivnosti u kružnoj ekonomiji. Hrvatska je između Njemačke i Francuske, pa je čak 78 posto naših poduzeća prihvatilo neke od značajki kružne ekonomije.
Poticanje i inovacije u kružnom gospodarstvu, između ostalog, priječi nedostatak informacija, EU je osigurao 650 milijuna eura za promicanje i financiranje kružne ekonomije, kao i posebnu potporu kroz ciljane fondove ESIF i COSME. Radi se i na novoj platformi za financiranje kružne ekonomije s EIB –om. Od 54 projekta koje je odabrao EIB, 18 ih je okolišne tematike.
Doznali smo i da Hrvatska ima jednu od najnižih stopa recikliranja u EU, gdje se također skriva prilika za financiranje projekata, dakako, kada Vlada napokon usvoji potrebne zakonske i strateške dokumente i ‘‘otključa‘‘ za to predviđenih 485 milijuna eura.
- EK je pokrenula i postupak zbog izostanka nacionalnih programa za okoliš – rekla je Frantović.
Prezentacija je završila s konkretnim porukama da su zelena ulaganja isplativa, ali trebaju širu društvenu podršku i sudjelovanje javnosti, ali i medija na kojima je možda ključna uloga u stvaranju povoljne klime i svijesti.
Plan ulaganja u Europu
Plan ulaganja u Europu je predstavila Manica Hauptman, ekonomska savjetnica predstavništva EK u RH. On podrazumijeva i rizične projekte za koje dijelom jamči Europska komisija kroz svoj proračun. Doznali smo da će zajam za prvi projekt u Hrvatskoj ići putem Europskog investicijskog fonda (EIF) i da Hrvatska ne koristi pojedine financijske instrumente koji bi pogodovali ulaganjima, što nema veze s Komisijom i na čemu bi trebao raditi HBOR.
Iz prezentacije je bilo vidljivo da na tržištu postoji velika razina likvidnosti no čini se da ona ne nalazi put do realne ekonomije zbog mjera štednje, striktnih proračunskih pravila ili, u našem slučaju, neučinkovite i paralizirane Vlade.
Europski portal projekata ulaganja
Predstavljen je i Europski portal projekata ulaganja (EIPP) Europske komisije koji promotorima privatnih i javnih projekata omogućuje kontakt s potencijalnim ulagačima diljem svijeta. Da bi projekt bio prihvatljiv mora zadovoljiti sljedeće kriterije - ukupna vrijednost projekta mora iznositi najmanje 10 milijuna eura, projekt mora biti iz jednog od unaprijed definiranih područja visoke dodane vrijednosti za gospodarstvo, očekivani početak realizacije projekta mora biti u roku od tri godine od podnošenja, on mora promicati javni ili pravni subjekt na teritoriju Unije i biti u skladu sa svim primjenjivim, nacionalnim i EU zakonima. Konzultacije su besplatne za javna tijela, dok se privatnima naplaćuje naknada od 100 eura. EIPP kao relevantne sektore navodi znanje i digitalno gospodarstvo, socijalnu infrastrukturu, energetsku uniju, resurse i okoliš, promet, industrije za male ili srednje poduzetnike i tvrtke srednje tržišne kapitalizacije. Na portalu je zasad samo jedan hrvatski projekt s područja energije, a on je ponajbolje odredište za ljude koji žele financirati velike projekte.
Tehnička pomoć Vladi
Preporuke Europske komisije za RH ostaju neizmijenjene, one su, usprkos pozitivnom spinu u Vladi i pojedinim medijima i diplomatskom rječniku koji koristi Komisija, loše. Hrvatska je jedna od četiri zemlje s kojom EK surađuje na strukturnim reformama, tehničku pomoć je zatražila u različitim područjima povezanima sa specifičnim preporukama.