Ususret izborima za Europski parlament koji će se održati krajem sljedećeg mjeseca u nekoliko nastavaka predstavit ćemo stavove stranaka o najvažnijim pitanjima iz područja europske politike kako bi javnost imala jasniji pregled sličnosti i razlika u programima. U prvom nastavku Liderove ankete donosimo odgovore Hrvatske seljačke stranke.
Koji je vaš stav o euru?
I u vrijeme dinara, ali i u vrijeme kuna, i vlastima, ali i građanima, hrvatska valuta bila je tek sredstvo preračunavanja (od šezdesetih godina prošlog stoljeća za marke, a danas za eure). Dakle, Hrvatska je visoko eurizirana. Naravno, odgovor na pitanje o uvođenju eura je i – djelomično - odgovor na pitanje: više ili manje Europe? HSS je za više Europe, ali i za više Hrvatske u EU-u. Članice političko-ekonomske zajednice poput EU-a trebale bi voditi zajedničku monetarnu, poreznu, vanjsko - političku, obrambenu politiku. Treba li takvoj zajednici jedinstvena valuta, suvišno je pitanje: TREBA. Euroskeptici plaše hrvatske građane da će uvođenje eura automatski, ali i dugoročno, podići cijene, od prehrambenih artikala, do automobila. Praksa većine država koje su uvele euro govori da to nije točno. Nakon prvotnoga minimalnoga podizanja, cijene su pale i izjednačavale su se s cijenama u državama koje su već imale euro. Tzv. suverenisti pak, razvezali su priču o tome kako ćemo uvođenjem eura izgubiti suverenitet. Time što su vlasti rasprodale stratešku imovinu (poput banaka, INA-e, HT-a...) nije izgubljen suverenitet, ali uvođenjem eura bi bio?!
O Schengenu?
Odgovor na ovo pitanje je u domeni špekulacija. Kada govorimo, primjerice, o pravosuđu, je li Hrvatska bila spremna ući u EU? Nije. Je li Hrvatska spremna za Schengen trebala bi znati Vlada, trebala bi znati Europska komisija. Javni prostor je zaglušen dezinformacijama. Naročito o problemima koji nadrastaju ideološke prijepore. Ne vjerujemo da je ova vlast sposobna i voljna činiti sustavne promjene. Naročito kada za to oligarsi nemaju osobni interes. Schengen znači dodatno uvođenje reda, višeg reda, odgovornost za europske, a ne samo hrvatske granice. Slovenija će učiniti sve kako bi prisilila Hrvatsku da provede rezultate kompromitirane arbitraže o granici, ali uspjet će onoliko koliko im Bruxelles dopusti.
O blokiranju pristupanja Srbije Europskoj uniji?
Ulazak Srbije u EU je i hrvatski interes, a boriti se protiv vlastitog interesa je nerazumno. Dakle, Srbija treba ispuniti sve uvjete koje pred nju stavlja EU, odnosno, ugovor o pristupanju. S obzirom na stanje ljudskih prava, političku situaciju u Srbiji, stanje u srbijanskom pravosuđu, odnose srbijanskih vlasti prema teritoriju susjednih država, neriješene probleme Srbije i Kosova... Srbija je daleko od ispunjenja EU kriterija. Blokirati Srbiju na putu u EU zbog naših neraščišćenih odnosa s njima je kontraproduktivno za – Hrvatsku. Što hrvatske vlasti, pa i Bruxelles govore o rezultatima arbitraže o hrvatsko - slovenskoj granici? To je bilateralno pitanje Hrvatske i Slovenije. Isti princip treba primijeniti i na otvorena pitanja između Srbije i Hrvatske. S tim da Srbija treba ispuniti sve uvjete, po najstrožim kriterijima, koje pred nju stavlja ugovor o pridruživanju. Jedini veto može biti neispunjavanje uvjeta.
Jeste li za više ili manje EU?
HSS naginje daljnjoj integraciji članica EU-a, jer ovakva EU, s ovakvim vezama i odnosima, nema blistavu perspektivu. Treba se vratiti na Ustav EU-a, koji je gurnut sa strane te ponovno početi ozbiljno razgovarati i pregovarati o Sjedinjenim Europskim Državama, o čijoj je varijanti, davno, još prije sto godina, teoretizirao i Stjepan Radić. I u integriranijem EU-u (ili SED-u) članice mogu zadržati nacionalni suverenitet. Najveća opasnost i EU-u, i svim njenim članicama, kao i globalno, čitavom svjetskom poretku je tzv. korporativna demokracija (što je u biti – oksimoron), jer su već sada korporacije daleko snažnije od mnogih država. Ovako nekompaktna EU se ne može oduprijeti pogibelji koja prijeti od korporacija kojima je profit daleko iznad dobrobiti građana. HSS je apsolutno protiv izlaska iz Europske unije, pa i ovakve kakva je danas.
Koje su najvažnije teme za Hrvatsku u sljedećem sazivu parlamenta?
Najvažnije teme Hrvatske u EU parlamentu, pa i EU zastupnika iz HSS-a je, kao i do sada, zaštita ljudskih prava. Ali ne na razini proklamacija, već suštinska zaštita prava i sloboda. Nama sloboda znači, prije svega, omogućavanje svim građanima dostojanstven život, život izvan granice siromaštva, jednako pravo na zdravstvenu zaštitu, jednako pravo na školovanje, jednako pravo na dostojanstvenu starost, zaštita svih manjina, zaštita od nasilja nad slabijima... To se može postići jedino ravnomjernijom preraspodjelom bogatstva.
Tretira li se Hrvatsku ponekad kao drugorazrednu članicu?
Hrvatsku se tretira u EU-u kao drugorazrednu članicu, kao i mnoge druge države, uglavnom pri tome mislimo na zemlje u tranziciji, onoliko koliko to mi sami dopuštamo. Niti nam u Hrvatskoj, niti nam u Europi nitko neće donijeti niti slobodu, niti prava, a niti uvažavanje na jastuku od perja. Za prava i slobodu se sami moramo izboriti. To što se ostale članice ponašaju prema Hrvatskoj kao drugorazrednoj državi dopustile su hrvatske vlasti, koje nude sebe, a onda i čitavu državu (jer su između sebe i države stavili znak jednakosti) slugama moćnijih gospodara. Hrvatske vlasti su zbog koristi nekolicine ljudi i njihovih suradnika pristali na vazalski odnos s EU-om, odnosno, nekim njenim članicama. Mnogo manje države izborile su ravnopravan status s najvećima. Hrvatska jest u podređenom položaju, jer premijer, ministri, Vlada, odnosno, predsjednica pristaju biti na uzdi. A onda, naravno, EU na uzdi drži sve građane. Zar nije smiješno da Bruxelles hvali vlasti koje omogućavaju najveću korupciju u Europi (a u tome smo jedinstveni i u svijetu), vlasti koje su u društvenom prostoru legalizirale fašistički pozdrav?!
Kako ojačati hrvatski utjecaj u EU?
Tako da se principijelno brane interesi svih članica EU-a, tako da prednjačimo u zaštiti sloboda, tako da predlažemo inicijative koje su na korist svim građanima EU-a, tako da se borimo za prava najslabijih...
Je li Hrvatska ukupno gledano profitirala ili ne od članstva?
Plašimo se i pomisliti što bi se događalo u Hrvatskoj da nismo ušli u EU. Naravno, Hrvatska je profitirala već time što se, ipak, moramo pridržavati nekih regula koja se nameću u Bruxellesu. Ali, to je još daleko od onoga što možemo i trebamo. Od korištenja EU fondova, do suradnje, i ekonomske, i društvene, i političke s najnaprednijim članicama EU-a. Od njih Hrvatska treba učiti. Profitirali su ulaskom u EU najškolovaniji, najperspektivniji i najpametniji građani. Koji će se vratiti bude li u Hrvatskoj više Europe.