Aktualno Hrvatska Preporučeno

Europski izbori: Programi su toliko slični, da je očito svejedno kome se daje glas

Sudeći prema odgovorima na malu anketu Lidera pred nadolazeće izbore za Europski parlament, uočljivih razlika između stranaka praktički nema. Kada bi se odgovori HSS-a, HNS-a, GLAS-a, SDP-a, Pametnog i Stranke rada i solidarnosti sveli na jednostavne ‘da’ ili ‘ne’, odgovore, ispalo bi da svi misle isto o ključnim europskim temama, a širi uzorak vjerojatno bi dao isti zaključak, barem kada su u pitanju stranke koje stvarno konkuriraju za dobro plaćena zastupnička mjesta u Bruxellesu. Od onih koji nisu našli vremena, ili želje, odgovoriti, jedino bi vjerojatno Živi zid dao znatno živopisnije odgovore, dok je za očekivati da bi Most i HDZ na većinu pitanja dali istovjetne odgovore uz tek pokoji odmak od zlatne sredine. Primjerice, zanimljivo bi bilo vidjeti kako HDZ i Most gledaju na članstvo Srbije u Europskoj uniji, no svoje poglede nisu podijelili s Liderom.

Načelno gledano, svi su za uvođenje eura, ali oprezno i tek kada hrvatska ekonomija za to bude spremna, premda i nije jasno koji su kriteriji za tu spremnost. Jedino je HNS dao dvosmislen odgovor iz kojeg nije sasvim jasno konačno stajalište, posebice imajući u vidu posljednju rečenicu odgovora u kojoj iz te stranke poručuju da struka treba donijeti najbolje rješenje za Hrvatsku.

Ni oko ulaska u schengenski prostor nema previše dvojbi, svi su za to ili tako njihovi odgovori sugeriraju, s tim da neke stranke poput HSS-a i SDP-a sumnjaju u tehničku hrvatsku spremnost za taj korak. Interesantno, ulazak Srbije u Europsku uniju ne predstavlja nimalo kontroverzno pitanje, iako je već dugo vremena službeni hrvatski stav prema istočnom susjedu u tom pogledu dvosmislen. Sve su se stranke izjasnile za ulazak Srbije u Europsku uniju, time i odbacile blokiranje pristupanja kojem Hrvatska svako malo pribjegava, no veliko je pitanje koliki je nesrazmjer između riječi i djela. Pokazalo se, naime, da u praksi stranke na vlasti prakticiraju nešto drugačija razmišljanja o srpskom pristupnom procesu.

Ako pitanja i nisu polučila diferencirane odgovore, ono o više ili manje Europe rezultiralo je i nekim maglovitijim odgovorima, iako se nitko otvoreno nije izjasnio protiv daljnje integracije Europske unije. Oprezni su u HNS-u koji načelno jest za osnaživanja Europske unije, ali upozoravaju da se pravo veta u pojedinim pitanjima ne smije u potpunosti ukloniti, dok iz SDP-a poručuju da Hrvatska treba imati jasan stav o svemu, no sami ne daju jasan odgovor jesu li za više Europe.

Vjerojatno najraznovrsniji odgovori došli su na pitanje o najvažnijim temama za sljedeći saziv Europskog parlamenta. Za HSS su to ljudska prava i ravnomjernija raspodjela bogatstva, za GLAS kohezijska politika, a za HNS očuvanje postojećih standarda u kojima Hrvatska prednjači, poput sigurnosti i čistoće te ulaganja u obrazovanje, znanost, tehnološki razvoj, istraživanja, inovacije, izgradnju digitalne infrastrukture i malo i srednje poduzetništvo. SDP brinu ugroze demokraciji i smatra usmjerenje na bolji život građana i promoviranje prednosti članstva prioritetima. Zalaganje za ujedinjenu, snažnu i napredu EU, korištenje europskih fondova i jačanje hrvatske uloge u Uniji, ključne su teme za Pametno, dok u Stranci rada i solidarnosti ističu kohezijsku politiku, Junckerov plan, digitalizaciju jedinstvenog tržišta, ulazak u schengenski prostor te usvajanje eura.

Da se Hrvatsku tretira ponekad kao drugorazrednu članicu Europske unije u principu se slažu svi, mnogi i da je za to najodgovornija sama Hrvatska, a SDP dodaje kako Hrvatska mora biti kritičnija prema nekim politikama Europske unije i paziti na svoj interes prije svega. Tu poziciju ojačati se može tako da se principijelno brane interesi svih članica, štiti slobode ljudi, predlažu inicijative na korist svim građanima Unije i bori za prava najslabijih, drže u HSS-u. Za GLAS put do većeg hrvatskog utjecaja vodi kroz definiranje onoga što želimo, bolje odnose sa susjedima i jasno ograđivanje od fašističke prošlosti.

HNS naglasak stavlja na izbor najboljih ljudi na sve funkcije u Europskoj uniji, što se može postići kroz zastupničke klubove u Parlamentu i suradnju svih hrvatskih zastupnika u hrvatskom interesu. I ovaj odgovor SDP-a toliko je programatski da nije jasno kako misle ojačati utjecaj Hrvatske u EU, dok u Pametnom vjeruju kako se to može postići većom hrvatskom angažiranošću, odnosno jačanjem sposobnosti građana da iskoriste sve mogućnosti na raspolaganju. Slično HNS-u, u stranci Milana Bandića ističu suradnju ‘preko stranačkih linija’ u interesu države, ali i potrebu prilagodbe nacionalnih tijela u smjeru osiguravanja preduvjeta ‘za otvorenost i stručnost administracije te komunikacije prema EU tijelima, kao i pristup informacijama zainteresiranim stranama (građani, poduzetnici, mediji i dr.), a kako bi sa svojim znanjem i iskustvom pravovremeno adresirali na izazove i argumentiranim kritičkim osvrtima utjecali na razvoj politika i inicijativa Europske unije’.

Konačno, možda i najjasnije slaganje svih anketiranih stranaka vidljivo je u zadnjem pitanju o isplativosti dosadašnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Sve su stranke nedvosmisleno poručile kako zemlja jest profitirala, ali su mnoge primijetile da nije dovoljno iskoristila sve mogućnosti koje su joj na raspolaganju.

Kada bi se, dakle, gledalo ovu anketu i stranke u njoj, razlike u stavovima treba tražiti povećalom, a i tada ih je teško naći. Svi žele još Europe, otvoreni su za suradnju, pozivaju na još veće zajedništvo, smatraju članstvo punim pogotkom, žele euro i Schengen…

Komentari