Aktualno Hrvatska Preporučeno

Europski izbori: Stranka rada i solidarnosti – Hrvatska još nije spremna za uvođenje eura

Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, Foto: Ratko Mavar/Lider

Ususret izborima za Europski parlament koji će se održati krajem sljedećeg mjeseca u nekoliko nastavaka predstavit ćemo stavove stranaka o najvažnijim pitanjima iz područja europske politike kako bi javnost imala jasniji pregled sličnosti i razlika u programima. U šestom nastavku Liderove ankete donosimo odgovore 365 Stranke rada i solidarnosti.

Koji je vaš stav o euru?

Uvođenje eura kao zajedničke valute Europske unije bio je logičan slijed integracijskog procesa članica nakon uspostave jedinstvenog tržišta. Euro je kao zajednička europska valuta dobar projekt, odnosno, politički i ekonomski cilj.

Naime, ugovorom o pristupanju Europskoj uniji Republika Hrvatska preuzela je obvezu uvođenja eura kao nacionalne valute, stoga smo mišljenja da referendum može biti samo o pitanju da li je Republika Hrvatska danas spremna na takvu transformaciju.

365 Stranaka rada i solidarnosti uvijek je slušala bilo građana, stoga i u ovom pitanju, koje utječe na hrvatsko gospodarstvo, turizam, a na kraju i na same troškove i standard života naših građana, slušat će one kojih se to najviše tiče jer danas Republika Hrvatska još uvijek nije na toj razini spremnosti, što bi dovelo do većih šteta nego koristi.

Nakon što Republika Hrvatska osigura preduvjete za ulazak u eurozonu (stabilnost cijena, javnih financija, tečaja i dugoročnih kamatnih stopa) uz transformaciju i podizanje efikasnosti hrvatskog gospodarstva, tada možemo govoriti o koristima uvođenja eura kao nacionalne valute. Država je dužna voditi računa da kod konverzije kuna u euro ne bi došlo do podizanja javnog duga i rata kredita građana odnosno da provedba procesa uvođenja eura kao nacionalne valute bude sa što manje rizika i negativnog utjecaja na život naših građana.

O Schengenu?

Pod sve većim pritiskom ilegalnih migranata, Republika Hrvatska treba težiti što skorijem ulasku u Schengen i maksimalno se uključiti u upravljanje zakonitim migrantskim rutama. Republika Hrvatska kao odgovorna članica Europske unije dužna je podnijeti svoj dio solidarnosti i osigurati socijalnu uključivost tražitelja azila i azilanata, uvažavajući pritom svoje ekonomske mogućnosti i interese svojih građana.

Smatramo da će najveći izazov Hrvatskoj biti ostvariti političke uvjete, a ne tehničke uvjete ulaska u Schengen. Danas je uslijed nestabilnosti na granicama kao posljedica ilegalnih migracija, korupcija i organiziranog kriminala, dovedeno u pitanje koliko su ostale članice Schengena spremne podržati ulazak novih članica u zajednički prostor obrane EU granica, uključujući i Republiku Hrvatsku. Smatramo da pitanje arbitraže i utvrđivanje granice između dviju zemalja, Slovenije i Hrvatske, ne bi smjelo utjecati na odluku o kojoj ovisi osiguranje zaštite granica Europske unije u cijelosti, već bi naša bilateralna pitanja trebali rješavati u duhu dobrosusjedskih odnosa i dobre gospodarske suradnje uz poštivanje vladavine prava.

O blokiranju pristupanja Srbije Europskoj uniji?

Republika Hrvatska kao članica Europske unije dužna je sustavno pratiti ispunjenje kriterija iz svih zadanih poglavlja te pravovremeno iskomunicirati stavove Hrvatske, a osobito pratiti napredak u ispunjavanju mjerila iz poglavlja 23, i 24,, koja su ugrađena na zahtjev Hrvatske, a tiču se poštivanja ljudskih prava (posebice manjinskih), punu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju i reformu pravosuđa, koja uključuje ukidanje nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina za područje cijele bivše Jugoslavije. Ukupni napredak Srbije u pristupnom pregovoru ovisit će o napretku u poglavljima 23. i 24., u kojim se moraju ispuniti svi ugrađeni zahtjevi Hrvatske. Svakako je nužno istodobno pokrenuti dijalog između Hrvatske i Srbije kako bi se razriješila sporna pitanja između dviju zemalja na miran način sukladno međunarodnim standardima i dobrosusjedskim odnosima.

Jeste li za više ili manje EU?

Europska unija je najveći humani projekt u ljudskoj povijesti, koji treba razvijati u novim tehnološkim, političkim i geopolitičkim okolnostima.

Nacionalizmi su doveli do velikih stradanja i ratova u Europi. Stoga se treba boriti protiv nacionalizama, a na drugoj strani Europsku uniju treba graditi na dobroj europskoj tradiciji, zaštiti i razvoju nacionalnih identiteta te na nacionalnoj i kulturnoj raznolikosti.

Trebamo pružiti ruku i izražavati potporu novim potencijalnim članicama, državama Jugoistočne Europe i njihovim demokratskim snagama kako bi se osnažili demokratski procesi na prostoru jugoistoka Europe, a državama bio osiguran put napretka i blagostanja te integracija.

Koje su najvažnije teme za Hrvatsku u sljedećem sazivu parlamenta?

U sljedećem sazivu Europskog parlamenta potrebno je zastupati ravnomjernu raspodjelu proračuna Europske unije, na način da se uvažavaju potrebe i nivo razvijenosti zemalja članica odnosno da se ne promiče politika „Europa dviju brzina“ jer isključuje solidarnost, i u suprotnosti je s temeljnim ciljevima ujedinjavanja Europe: mira, jednakosti, sigurnosti, stabilnosti i razvoja. Najvažnije teme za Republiku Hrvatsku u sljedećem sazivu su:

  • Kohezijska politika – sačuvati kohezijsku omotnicu namijenjenu Republici Hrvatskoj
  • Junckerov plan – nastaviti sudjelovanje u provedbi Plana ulaganja u Europu
  • Jedinstveno digitalno tržište – podržati digitalnu transformaciju europskog društva i gospodarstva
  • Schengen – postati dio europskog slobodnog prostora i preuzeti odgovornost za obranu granice i upravljanje zakonitim migrantskim rutama
  • Eurozona – uvođenje eura kao nacionalne valute

Tretira li se Hrvatsku ponekad kao drugorazrednu članicu?

Republika Hrvatska i naši EU parlamentarci ne smiju dozvoliti da nas se smatra drugorazrednom članicom. Sva pitanja od interesa od Republike Hrvatske odnosno njenih građana jasno se moraju istupati pred tijelima Europske unije uz ustrajnost u njihovu ostvarenju uvažavajući ravnopravnost svih građana Europske unije.

Primjerice, tek je prije neki dan usvojena Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi i zabrani različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europske unije, koja će među ostalim i Republiku Hrvatsku i njene građane staviti u ravnopravan položaj s ostalim građanima, Europe na način da imaju pravo uživati istu kvalitetu proizvoda.

S obzirom da smo najmlađa članica, još uvijek osjećamo i prolazimo kroz proces konvergencije i hvatamo korak s razvijenim zemljama zapadne Europe, no petogodišnje iskustvo čini nas hrabrijima i odlučnijima.

Kako ojačati hrvatski utjecaj u EU?

Hrvatski interesi odnosno interesi građana Lijepe naše moraju biti ispred stranačkih interesa. Na nacionalnoj razini potrebno je ostvariti konsenzus o pitanjima od iznimne važnosti za Hrvatsku, te na taj način jedinstveno nastupati u svim tijelima Europske unije bez obzira na stranačka opredjeljenja. Jednako tako nacionalna tijela moraju osigurati preduvjete za otvorenost i stručnost administracije te komunikacije prema EU tijelima, kao i pristup informacijama zainteresiranim stranama (građani, poduzetnici, mediji i dr.), a kako bi sa svojim znanjem i iskustvom pravovremeno adresirali na izazove i argumentiranim kritičkim osvrtima utjecali na razvoj politika i inicijativa Europske unije.

Stručnost, kompetentnost, iskustvo i nestranačka pripadnost predvođena našom listom za predstojeće EU izbore, dokaz je naše spremnosti.

Je li Hrvatska ukupno gledano profitirala ili ne od članstva?

Republika Hrvatska odnosno njeni građani sve više osjećaju prednosti članstva u Europskoj uniji. Mnoge mogućnosti su danas pretvorene u hrvatsku stvarnost i možemo govoriti o pozitivnim gospodarskim kretanjima kao što su povećanje BDP-a i izvoza, kao i smanjenje nezaposlenosti, čime se dovelo u red javne financije i ostvarila fiskalna stabilnost.

Prije svega zajamčena sloboda kretanja roba, usluga, kapitala i rada dovela je do smanjenja cijena uslijed veće konkurencije, porastu izvoza uslijed pristupa jedinstvenom tržištu, slobodnog kretanja studenata i državljana Hrvatske u potrazi za novim znanjem, usavršavanjem i višim životnim standardom. Hrvatski poljoprivredni proizvodi upisani su u registru zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, koji  proizvođačima jamči dodanu vrijednost, Hrvatskoj brend, a Europi i svijetu vrhunsku kvalitetu.

U ovoj financijskoj perspektivi raspolažemo s 10,7 milijardi eura bespovratnih sredstava namijenjenih jačanju gospodarstva i ravnomjernom razvoju naših regija, a od ulaska do danas ostvarili smo suficit od 14,4 milijardi kuna  u odnosu na uplate u proračun Europske unije. Danas bespovratna sredstva čine značajan udio u javnim i privatnim investicijama, ulaganjem u nove usluge i proizvode, kao i nove proizvodne procese utjecalo se i na povećanje zaposlenosti. Republika Hrvatska u financijskoj perspektivi 2014.-2020. dodijelila 5 posto sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj s nacionalne razine za integrirane mjere za održivi urbani razvoj te time ojačala ulogu gradova kao glavnih pokretača regionalnog razvoja. Europska unija kao stabilno okruženje doprinijela je povećanim direktnim ulaganjima u Republiku Hrvatsku osobito u granu turizma.

Komentari