Korona i biznis
30. travanj 2015.

Evo do kada Vlada namjerava srezati deficit i javni dug, te ući u eurozonu

Vlada je danas prihvatila Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. do 2018. godine, koji će biti upućen Europskoj komisiji, a kojim se predviđa spuštanje proračunskog manjka ispod 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2017. godini, ali i nastavak rasta javnog duga do te godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Branko Grčić kazao je na sjednici da se tim programom predviđa rast BDP-a u ovoj godini za 0,4 posto, 2016. za 1 posto, godinu kasnije 1,2 posto i 1,5 posto u 2018. godini.

"U programu se projicira i smanjenje proračunskog deficita sa 5,7 posto, koliko je bio u 2014., na 5 posto u ovoj, 4 posto u 2016. i 2,7 posto u 2017. godini", kaže Grčić.

Podsjetio je da je javni dug za prošlu godinu procijenjen na 85 posto BDP-a te da je pred Hrvatskom velik napor da ga kroz fiskalnu konsolidaciju zaustavi njegov rast i kasnije osigura pad.

"Javni dug bi trebao rasti do 2017., kada bi trebao dosegnuti maksimum od 92,6 posto BDP-a, a potom bi trebao početi padati", izjavio je Grčić.

Vladine projekcije pokazuju da će se, uslijed daljnje provedbe mjera fiskalne konsolidacije u okviru Procedure prekomjernog proračunskog manjka, nakon povećanja u ovoj godini na 89,8 posto BDP-a, trend rasta javnog duga stabilizirati na razini od 92,5 posto BDP-a u 2017., nakon čega se u 2018. očekuje i smanjenje javnog duga na 92,4 posto BDP-a.

Vlada u programu konvergencije očekuje da će u ovoj godini gospodarstvo izaći iz 6-godišnje recesije tijekom koje je realni BDP smanjen za više od 12 posto. Ekonomski oporavak pritom će se temeljiti na rastu izvoza i s tim povezanim investicijama u proizvodnju. Dok će državna potrošnja zbog potrebe fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju davati negativan doprinos rastu, osobna potrošnja, procjenjuju u Vladi, trebala bi nastaviti rasti.

Uz projekcije kretanja BDP-a, proračunskog deficita i javnog duga, Vlada procjenjuje ove godine rast potrošnje kućanstava za 0,5 posto, iduće godine od 0,3 posto, u 2017. za 0,5, a 2018. za 1,1 posto. Državna potrošnja u 2015. bit će smanjena za 1,2 posto, procjene su Vlade, u 2016. za 1,4 posto, 2017. za 1 posto, a 2.018. za 0,6 posto.

I ove se godine, prema projekcijama Vlade, očekuje daljnji pad bruto investicija u fiksni kapital, nakon lanjskih 4 posto, za 1,3 posto, dok se nadalje očekuje njihov rast, do 3,6 postu 2018. godini.

Izvoz roba i usluga bilježit će pozitivne stope rasta u cijelom razdoblju 2015.-2018. te će, pojedinačno gledano, biti glavni generator gospodarskog rasta. Izvoz bi tako ove godine mogao porasti po stopi od 3,7 posto te postupno ubrzati rast na 4,8 posto u 2017. i 2018. godini.

Program sadrži i očekivanje da će od 2016. godine doći i do preokreta u trenda kretanja stope zaposlenosti, koja bi nakon 0,2 posto pada u ovoj, postepeno trebala rasti te u 2018. porasti 1,3 posto, dok bi se istodobno stopa nezaposlenosti nastavila smanjivati s ovogodišnjih procijenjenih 17,1 posto, na 14,3 posto 2018.

Pritom ističu da je velik problem za ekonomsku politiku i fiskalnu konsolidaciju deflacija.

Unatoč povećanju trošarina na duhan i naftne derivate, očekuje se da će se idućih nekoliko godina zbog slabijeg rasta cijena u okruženju, ali i slabije domaće agregatne potražnje, nastaviti razdoblje razmjerno niske inflacije. U Vladi tako procjenjuju da bi ove godine potrošačke cijene u Hrvatskoj na godišnjoj razini mogle blago porasti, za 0,1 posto, a u 2016. za 1,1 posto te do 2018. ubrzati rast do 1,4 posto.

Strukturne mjere

U sklopu preporuka Vijeća EU-a za rješavanje prekomjernog proračunskog manjka, u ovom se programu donose i strukturne mjere za njegovo smanjenje, koje se trebaju provesti tijekom ove i iduće godine.

Mjere na prihodnoj strani proračuna za ovu godinu uključuju već donešene izmjene u oporezivanju dobitaka od igara na sreću, izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem beneficiranog radnog staža, povlačenje prihoda od dobiti trgovačkih društava u državnom vlasništvu, cjelogodišnji fiskalni učinak doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvođenje poreza na kamate na štednju, povećanje trošarina na energente i duhan.

U 2016. na prihodnoj strani planiraju se pooštriti kriteriji za korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit, planira se novi model naplate komunalne naknade te dodatni fiskalni učinak ovogodišnjeg povećanja trošarina na energente i duhan.

Na rashodnoj se strani za 2015. i 2016. navode mjere koje se odnose na naknade zaposlenima, intermedijarnu potrošnju, subvencije, socijalne naknade i socijalne transfere, rashode za bruto investicije u kapital i sl., a uključuju i izvanproračunske korisnike i javna poduzeća te agencije, zavode, fondove i druge pravne osobe s javnim ovlastima.

Pritom se u 2016., među ostalim, predviđa provedba reforme sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama, koja podrazumjeva sistematizaciju radnih mjesta te donošenje zakonskog okvira koji se odnosi na plaće i sklapanje novih kolektivnih ugovora.

I dalje se planira smanjenje parafiskalnih nameta, kao i smanjenje materijalnih troškova te samog broja agencija, zavoda, fondova...

Izlažući program konvergencije, Branko Grčić kazao je i kako Hrvatska u ovom trenutku ispunjava tri od pet ključnih kriterija za ulazak u eurozonu, a da će za ispunjavanje preostala dva - visina udjela proračunskog deficita i javnog duga u BDP-u - trebati vremena.

Temu o uvođenju eura otvorila je jučer predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović kazavši za agenciju Bloomberg kako je uvjerena da bi Hrvatska trebala uvesti euro do 2020. godine.

Milanović: Hrvatska će ući u eurozonu kada bude spremna

Premijer Zoran Milanović kazao je danas na sjednici Vlade da "pojedine jubilarne najave kada će Hrvatska uvesti euro ne treba shvatiti ozbiljno".

"Nastojat ćemo da to bude što prije, ali razmetati se s nekakvim datumom, od toga se ograđujem i tražim od vas da se to ne komentira. Kada zemlja bude spremna, ući će u eurozonu, kriteriji su vrlo jasni", rekao je Milanović.

Kaže i kako "ne možemo istovremeno obećavati ulazak u eurozonu 2020. godine i povećavanje rashoda primjerice za obranu".

"Kad govoriš s pozicije odgovornosti, to je jedna stvar, a kad jubilarno i prigodno daješ obećanja, druga", kazao je Milanović, zaključivši kako je Vlada odgovorna i radi bez razmetanja i olakih obećanja.