19. studeni 2015.

Evo kako bi MOST proveo reformu lokalne i regionalne samouprave te javne uprave

Most nezavisnih lista objavio je reformske zahtjeve vezane uz područje lokalne i regionalne samouprave te javne uprave, koje je u četvrtak u razgovorima predstavio koaliciji Hrvatska raste i Domoljubnoj koaliciji.

Most tako traži da se od sljedećih lokalnih izbora krene s racionalizacijom političkog aparata u općinama, gradovima i županijama, odnosno da se smanji broj političkih dužnosnika, tj. osoba izabranih u izvršnu vlast. Predlažu da se u općinama, gradovima i županijama bira samo jedna osoba u izvršnu vlast, odnosno načelnik, gradonačelnik i župan, bez zamjenika. Time bi se broj političkih dužnosnika smanjio s 1322 na 576. Traže i da profesionalni, plaćeni politički dužnosnici postoje samo u jedinicama lokalne samouprave s više od 10.000 stanovnika, a takvih je manje od 100. U općinama do 3000 stanovnika (njih oko 250) zakonom bi se utvrdilo da ih vode volonteri, a u jedinicama lokalne samouprave koje imaju između 3000 i 10.000 stanovnika predstavničko tijelo bi odlučivalo hoće li profesionalno obnašati dužnost.

Most predlaže i smanjenje broja članova predstavničkih tijela (vijećnika), kojih je sada 8.354, za najmanje 20 posto. Također traže smanjenje upravnog aparata pa bi, predlažu, upravne, administrativne i financijske poslove za male općine obavljale službe središnjega grada, uz određenu naknadu. Predlažu i teritorijalnu reformu lokalne i županijske samouprave, odnosno smanjenje broja općina, spajanje općina i gradova u zasebne lokalne jedinice, pripajanje neodrživih općina održivim općinama, kao i pokretanje procesa smanjenja broja županija i regionalizacije, najkasnije do kraja 2019. godine.

Kroz temeljne programske odrednice za reformu javne uprave 2016.-2019. godine Most do kraja godine predlaže ograničavanje broja političkih dužnosnika u ministarstvima na ministra i jednog zamjenika, a do drugog kvartala iduće godine traži da se provede depolitizacija i profesionalizacija uprave trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu i javnih poduzeća.

Do polovice iduće godine trebalo bi oformiti stručnu radnu skupinu (povjerenstvo) koja će revidirati i izmijeniti Strategiju razvoja javne uprave 2015.-2020. nakon čega bi ona ponovno bila usvojena u Hrvatskom saboru. Ta bi strategija trebala sadržavati sve dijelove javne uprave: državnu upravu, lokalnu i regionalnu samoupravu te javne službe, a za svaki dio utvrdila bi se naknadno zasebna, konkretnija strategiju reforme.

Most traži i da se do zadnjeg kvartala 2016. ustroji sustav objektivnog i nepristranog ocjenjivanja državnih službenika, kao temelj na kojem će biti moguće fleksibilnije stimulirati ili sankcionirati službenike kroz njihova materijalna prava i napredovanje, i to kroz donošenje i implementaciju Zakona o državnim (javnim) službenicima te posebnog Zakona o plaćama državnih (javnih) službenika. Traže i, također do zadnjeg kvartala iduće godine, usvajanje zakona kojim će se propisati uvjeti osnivanja, funkcioniranje, financiranje, odgovornost i nadzor nad radom agencija, zavoda, fondova i drugih tijela, te preispitivanje opravdanosti postojanja sadašnjih tijela uz izradu Plana racionalizacije, a isti je vremenski okvir i za analizu poslovanja i izradu Strategije razvoja javnih poduzeća. Najkasnije do prvog kvartala 2017. trebala bi se, pak, provesti puna implementacija sustava e-Građani.