Aktualno Hrvatska Preporučeno

‘Fake news’: Kako je državni PR frizirao kritiku iz Bruxellesa o gospodarenju otpadom

Goran Litvan

Hrvatska je raj na Zemlji. Tu općepoznatu činjenicu samo je potvrdio izvještaj ‘Pregled aktivnosti u području okoliša za Hrvatsku 2019.‘ koji je izradila Glavna uprava za okoliš Europske komisije.

Prema interpretaciji službe za odnose s javnošću Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE), i naslovu dopisa poslanog medijima, ‘Europska komisija prepoznala (je) aktivnosti Republike Hrvatske u području zaštite okoliša’.

U materijalu iz MZOE tvrdi se da je u izvještaju Glavne uprave za okoliš EK, između ostaloga, ‘naznačen napredak u sustavu gospodarenja otpadom ponajprije zbog donošenja Plana gospodarenja otpadom i programa za sprečavanje nastanka otpada za razdoblje 2017.- 2022. čime je Republika Hrvatska započela s uspostavom sustava kružnoga gospodarstva’.

A u originalnom dokumentu stoji: ‘Programom za sprečavanje nastanka otpada uvedene su određene mjere za smanjenje otpada. U tom je području u Hrvatskoj općenito ostvaren velik napredak. Međutim, tu je politiku sada potrebno primijeniti i provesti kako bi se ostvarili opipljivi rezultati.’

Posljednje rečenice, naravno, nema u interpretaciji iz MZOE.

Nema ni dijela koji govori o ključnim problemima s odlagalištima otpada:

‘U skladu s Ugovorom o pristupanju, nakon 31. prosinca 2018. otpad se više ne smije odlagati na odlagališta koja ne ispunjavaju zahtjeve Direktive o odlagalištima otpada. U Hrvatskoj su nezakonita odlagališta i dalje velik problem. Unatoč brojnim nastojanjima da se zatvore i saniraju nezakonita odlagališta otpada, i dalje ima prostora za poboljšanje. Komisija je 2018. odlučila Sudu Europske unije uputiti predmet protiv Hrvatske zbog kašnjenja u pronalaženju rješenja za gospodarenje otpadom koji se nezakonito odlaže na lokaciji Crno Brdo u Biljanama Donjim’, stoji u originalnom izvješću iz Bruxellesa, u kojem Hrvatska dobiva i sljedeću packu:

‘Temeljni su uzroci trenutačnog odstupanja od ciljeva EU-a za otpad sljedeći:

  • slabo planiranje gospodarenja otpadom
  • nedovoljni poticaji za gospodarenje otpadom u skladu s hijerarhijom otpada
  • nedostatno odvojeno prikupljanje otpada (‘od vrata do vrata’)
  • nedostatak jasne raspodjele zadataka
  • nedostatak koordinacije među različitim upravnim razinama
  • nedostatni provedbeni kapaciteti’.

U domaćoj interpretaciji ne spominje se ni da EK upozorava da se u Hrvatskoj na odlagališta još uvijek odlaže čak 72 posto komunalnog otpada (u 2017.), što je znatno iznad prosjeka EU od 24 posto.

Zato MZOE naglašava da je, ‘Komisija je prepoznala važnost donošenja novog Pravilnika o gospodarenju otpadom kojim se provodi plan gospodarenja otpadom, a čime su određeni prioriteti za planiranje infrastrukture, uključujući potporu za odvojeno prikupljanje otpada i kompostiranje’.

Opet se u priopćenju iz Ministarstva ne spominje nastavak teksta u kojem Ured EK upozorava da će općine morati ispuniti ciljeve u pogledu preusmjeravanja otpada s odlagališta te uspostaviti programe ‘plati koliko baciš’.

U priopćenju se tvrdi da je ‘Europska komisija posebno pohvalila snažnu podršku društva prema inicijativama u području kružnog gospodarstva i mjerama zaštite okoliša’, ali se ne spominje da iz Bruxellesa upozoravaju da je stopa kružne (sekundarne) uporabe materijala, koja je jedan od ključnih pokazatelja, u Hrvatskoj u 2016. iznosila 4,4 posto, dok je prosjek u EU bio 11,7 posto.

Preskočen je i dio u kojem se napominje da od ukupno 2167 registriranih dozvola i 71.707 proizvoda sa znakom EU-a za okoliš na Hrvatsko otpadaju samo dvije dozvole i pet proizvoda. ‘To pokazuje i koliko se javna tijela zalažu za provedbu mjera kružnog gospodarstva’, zaključuje se u dokumentu Glavne uprava za okoliš Europske komisije, koji ne bi smio biti razlog za lažnu samohvalu, već bi trebao ozbiljno zabrinuti sve odgovorne u lancu gospodarenja otpadom.

Originalni izvještaj Europske komisije pročitajte ovdje.

Komentari