U Hrvatskoj je krajem srpnja ove godine blokirane račune imalo je 328.357 građana, sa 40,26 milijardi kuna neplaćenih dugovanja te 31.455 poslovnih subjekata, s 19,2 milijarde kuna neizvršenih osnova za plaćanje, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije (Fina) objavljeni u ponedjeljak.
Iako je broj građana kojima su krajem srpnja bili blokirani računi smanjen u odnosu na stanje s kraja lipnja za 431 ili 0,1 posto, njihova su dugovanja istodobno rasla za 0,8 posto, odnosno za otprilike 330 milijuna kuna.
No, u odnosu na srpanj lani, krajem sedmog mjeseca ove godine bilo je 7.738 ili 2,4 posto više blokiranih građana, a njihov je ukupni dug u godinu dana povećan za 6,16 milijardi kuna ili 18 posto.
Kod tvrtki, odnosno poslovnih subjekata također se bilježi pad broja blokiranih, ali i iznosa njihovih ukupnih nepodmirenih osnova za plaćanje, i to i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.
U odnosu na lipanj, krajem srpnja je, naime, bilo 1,8 posto manje blokiranih tvrtki, a njihova su ukupna nepodmirena dugovanja smanjena za 0,05 posto ili oko 10 milijuna kuna.
Na godišnjoj razini, blokiranih je poslovnih subjekata u srpnju ove godine bilo 14.992 ili 32,3 posto manje, a iznos njihovih nepodmirenih obveza smanjen je za 7,91 milijardu kuna, odnosno za 29,2 posto.
Iz Fine pritom ističu kako je za očekivati da će se njihov broj i nadalje smanjivati, uslijed učinaka primjene odredbi zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kao i Ovršnog i Stečajnog zakona, ali i činjenice da se poduzetnici koji tri godine zaredom nisu predali godišnji financijski izvještaj u Finin Registar godišnjih financijskih izvještaja brišu iz sudskog registra.
Tako su samo ove godine, do kraja srpnja, iz tog razloga iz registra obrisana ukupno 362 trgovačka društva, a od početka primjene zakonskih odredbi koje to omogućuju, od 2012. ukupno ih je obrisano više od 49 tisuća.
I dalje dominiraju dugotrajne blokade
Podaci Fine za ovogodišnji srpanj pokazuju da među blokiranim poslovnim subjektima i dalje dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana.
Takvih je tvrtki, naime, krajem srpnja bilo 22.244, što čini udio od 70,7 posto u ukupnom broju tvrtki s blokiranim računima. Na takve se poslovne subjekte odnosi i 79,1 posto ukupnog duga, odnosno gotovo 15,2 milijarde kuna.
Ipak, broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana u odnosu na lipanj manji je za 1,8 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje za 0,2 posto.
Više od 60 posto blokiranih poslovnih subjekata ili njih 19.351 krajem srpnja nije imalo niti jednog zaposlenog, a dugovanja takvih tvrtki, u iznosu višem od 12,13 milijardi kuna, čine 63,2 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje.
Od ukupno 31.455 blokiranih poslovnih subjekata, s ukupno 24.111 zaposlenih, nešto manje od polovine, tj. 42,3 posto, su pravne osobe, a one imaju najveći, 66,5 postotni udio u ukupnom iznosu neizvršenih osnova za plaćanje. Krajem srpnja je, naime, u blokadi bilo 13.318 pravnih osoba, s 13.558 zaposlenika i dugovima od 12,78 milijardi kuna.
Istodobno su blokirani bili i računi 18.137 fizičkih osoba, odnosno obrtnika, s 10.553 zaposlena, a njihove su nepodmirene obveze iznosile 6,4 milijarde kuna.