Financijska imovina hrvatskih građana od 2007. godine porasla je za 99 milijardi kuna, pri čemu je sve uočljiviji trend povećanja kunske štednje u odnosu na deviznu, a građani većinu imovine i dalje drže u bankovnim depozitima i gotovini, pokazuje analiza Zagrebačke banke objavljena u povodu Svjetskoga dana štednje, 31. listopada. Procijenjena financijska imovina građana na kraju kolovoza iznosila je 371,5 milijardi kuna, oko 17 milijardi više nego u isto vrijeme prošle godine, a u usporedbi s krajem posljednje pretkrizne godine (2007.), nominalno je veća za gotovo 99 milijardi kuna, odnosno za više od 36, kaže se u analizi Zagrebačke banke.
Dodaje se kako je 2007. ta imovina predstavljala 84,6 posto BDP-a, dok u ovoj godini premašuje njegovu procijenjenu vrijednost za 8,7 posto. Povećanje u Zabi pripisuju stagnaciji BDP-a i značajnom povećanju sklonosti štednji u neizvjesnim vremenima, ali i znatnom povećanju obvezne štednje u mirovinskim fondovima.
Najviše imovine u mirovinskim i investicijskim fondovima i gotovini
Samo u prvih osam mjeseci ove godine ukupna financijska imovina građana povećana je za 12,2 milijarde kuna ili 3,4 posto, čemu je najviše pridonio rast imovine u mirovinskim fondovima (5,5 milijardi kuna) dok je vrlo značajno povećana i procijenjena imovina u gotovini (4,1 milijardu kuna) te u investicijskim fondovima (1,1 milijardu kuna).
Iako su depoziti građana u kunama nominalno smanjeni, za oko 82 milijuna kuna, bankovni depoziti i dalje uvjerljivo dominiraju u strukturi financijske imovine građana s udjelom od 53,7 posto, a zajedno s imovinom u gotovini (s udjelom od 11,4 posto) čine gotovo dvije trećine njihove ukupne financijske štednje.
Sve značajniji udio u financijskoj imovini građana zauzimaju matematičke pričuve životnih osiguranja (4,7 posto), dok su ulaganja u dionice na tržištu kapitala (4,9 posto) i investicijske fondove (2,5 posto) nešto manja nego prije gospodarske krize.
Sve više štednje u kunama
Zabina analiza pokazuje da su depoziti građana u bankama i stambenim štedionicama i dalje prvi izbor oblika ulaganja. Od kraja 2010. do ovogodišnjeg kolovoza oni su povećani za 30,4 milijardi kuna ili 18,9 posto.
Građanima, kažu u Zabi, više nije prioritet štednja u stranim valutama ili vezana valutnom klauzulom, prvenstveno zbog percipirane nešto veće rizičnosti i nešto nižih kamatnih prinosa.
Tendencija prelaska na kunsku štednju izražena je u zadnjih 12 mjeseci: ukupni depoziti građana iskazani u kunama povećani su za 3,2 milijarde, pri čemu su depoziti u kunama povećani za 4,7 milijardi, dok je kunska protuvrijednost deviznih i depozita s valutnom klauzulom istodobno smanjena za 1,5 milijardu kuna. Na taj način je, samo u tom razdoblju, udio kunskih depozita povećan s 24,6 na 26,7 posto.
Manje oročenih depozita, ali na duži rok
Zabini analitičari ukazuju i na smanjenje štednje u obliku oročenih depozita. U zadnjih 12 mjeseci oni su nominalno smanjeni za 4,8 posto, a građani su sve skloniji oročavanju na dulja razdoblja. Primjerice, udio oročenih depozita do jedne godine smanjen je sa 61,3 u 2010. na 40,5 posto u kolovozu ove godine. Ulozi oročeni na razdoblje između jedne i dvije godine u udjelu su se povećali s 18,3 na 25,6 posto, a oni oročeni na dulje od dvije godine s 20,5 na 33,9 posto. U apsolutnom iznosu, samo su se depoziti oročeni na rokove dulje od dvije godine povećavali u svim promatranim razdobljima (u posljednjih šest godina za 19,8 milijardi kuna, a u posljednjih 12 mjeseci za 3,5 milijarde kuna).
U zadnjih 12 mjeseci trendovi su dodatno ubrzani: udio oročenih depozita do jedne godine smanjen je za 2,8 postotnih bodova, dok je udio depozita oročenih na razdoblja dulja od dvije godine povećan za čak 4,1 postotni bod. Pritom se počeo smanjivati i udio depozita oročenih na razdoblje od jedne do dvije godine (za 1,3 postotna boda).
A vista depoziti građana od kraja 2010. godine povećani su za 39,9 posto, a samo u zadnjih 8, odnosno 12 mjeseci, za 17,5 odnosno 19,5 posto. Takav snažan rast može se u velikoj mjeri pripisati vrlo uspješnoj turističkoj sezoni i povećanom udjelu privatnih iznajmljivača apartmana u turističkom prometu, ali i sve većoj sklonosti građana da izbjegavaju oročenu štednju te općem padu kamatnih stopa na oročenu štednju, kažu u Zabi.