Aktualno Hrvatska Preporučeno

FOTO: Andrej Plenković – Kombinacija inovacija i konkurentnosti rezultira većim gospodarskim rastom

U sklopu Summita Srednjoeuropske inicijative koji se održava u Zagreba protekla dva dana, održan je poslovni forum „Inovacijama do konkurentnosti“. Summit predstavlja završetak hrvatskoga jednogodišnjeg predsjedanja SEI-jom na kojem će predsjedanje preuzeti Italija.

„Konkurentnost i inovacije dvije su povezane gospodarske kategorije. Kroz inovativnost, proizvodi i usluge postaju konkurentni ne samo na nacionalnoj i europskoj razini, već i globalno. Zato nas treba zabrinjavati podatak da Hrvatska trenutno ostvaruje manja ulaganja u istraživanje i razvoj od prosjeka EU. Kao najveće probleme istaknuo bi nedovoljan angažman poslovnog sektora, kroničnu neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, te nedostatak svijesti građana o potrebi stalnog cjeloživotnog usavršavanja“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na poslovnom forumu.

Burilović je također naglasio da u strukturi naših ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj prevladava poslovni sektor na koji otpada 0,44 posto BDP-a. Tu još više zaostajemo za prosjekom Unije.

„Zato svi zajedno moramo više ‘uprijeti’ da se u svakodnevno poslovanje implementiraju znanstveno-tehnološka rješenja te da u što većoj mjeri izvozimo proizvode visoke tehnologije“, poručio je Burilović.

Dodao je i pohvalu za Vladu koja nastoji izgraditi sustav inovacija koji bi hrvatsko gospodarstvo trebao  usmjeriti prema aktivnostima koje su temeljene na znanju.

“Problem predstavljaju i aktivnosti povezane s prijenosima znanja i tehnologija. Tu ne postoji strateški plan, sve se događa stihijski, a uredi za transfere tehnologija i znanja su u prvoj fazi razvoja“, zaključio je Burilović.

>>>Institut za inovacije proslavio 10. obljetnicu, zahvalnicu dobio i Liderov direktor Željko Vukelić

Premijer Andrej Plenković izjavio je da se teme konkurentnosti i inovacija provlače kroz sve političke i gospodarske skupove.

„Konkurentnost prije svega znači sposobnost nekog društva da proizvede robe i usluge koje prolaze test na međunarodnom tržištu, a inovacije su pothvati koji smanjuju troškove proizvodnje i administracije. Kombinacija inovacija i konkurentnosti rezultira time da one države koje se bolje prilagođavaju promjenama na tržištu ostvaruju bolje rezultate kada je riječ o trgovinskoj razmjeni, izvozu i gospodarskom rastu. Stoga je odgovornost na državama da osiguraju poduzetnicima pravni okvir koji će im omogućiti da budu bolji od konkurenata u međunarodnoj utakmici. Kada je riječ o inovacijama Hrvatska ima dugu i bogatu tradiciju. Ono što je važno da inovatori ne budu prepušteni sami sebi, već da država vidi inovacije kao alat napretka“, izjavio je Plenković, dodavši kako Hrvatska širi broj e-usluga čime država olakšava život gospodarstvenicima, ali i građanima.

Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj, naglasila je da samo financiranje u slučaju inovacija nije dovoljno jer postoji mnogo komercijalnih banaka koje to rade.

„Ono po čemu se mi razlikujemo je razvoj novih proizvoda i suradnja s vladama kako bismo skupa kreirali okruženje u kojem se tvrtke mogu razvijati i investirati,“ rekla je Zinchuk, istaknuvši proizvod namijenjen „zelenoj ekonomiji“ i potporu za žene poduzetnice koja uključuje i olakšavanje pristupa kapitalu i savjetničku potporu. Poručila je hrvatskim poduzetnicima da se inovacija i uspjeh neće dogoditi bez rizika i izlaska iz zone komfora.

„Shvaćamo da na nekim ljestvicama konkurentnosti stojimo loše i namjera Vlade je da u kategorijama u kojima zaostajemo napravimo radikalni iskorak u 2019. Siguran sam da ćemo već u prvoj polovici godine vidjeti veliki napredak. Trenutno se ne možemo mjeriti s najjačima, ali nije nam mjesto ni na 80. ili 90. mjestu. Turizam nam nosi skoro 20 posto BDP-a, ali u turizmu nema inovacija, a industrije u kojima bi se mogle razvijati stagniraju“, upozorio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, dodavši kako su se formiranjem nacionalnog inovacijskog vijeća umrežili realni sektor, akademska zajednica i državna uprava.

>>>Plenković i Orban o Ini: Moramo se dogovoriti s Molom oko cijene

Jernej Salecl, podtajnik u Ministarstvu gospodarskog razvoja i tehnologije Republike Slovenije, predstavio je slovenski inovacijski sustav.

„Oko 40 posto slovenskih tvrtki može se nazvati inovativnima, a upravo pripremamo novu strategiju na državnoj razini kojom ćemo dodatno ojačati sustav inovacija. Cilj nam je da tradicionalnu industriju pretvorimo u industriju znanja koja je u potpunosti uključena u međunarodna tržišna kretanja. Naravno, to je proces koji traje i zahtijeva suradnju i koordiniranost svih institucije i državnih tijela jer bez toga nema uspjeha“, pojasnio je Salecl.

Inoviranje je proces

U sklopi foruma, održan je i panel naziva „Inovacijama do konkurentnosti“, na kojemu su govorili Tomislav Bronzin, direktor Citusa, Izet Ždralović, član Uprave MicroBlinka, Darko Crha, direktor Data Linka, Carlo Poloni, predsjednik Esteco SpA i Ildikó Török, direktorica poslovnog razvoja tvrtke Mozaik Education Ltd.

Ždralović je istaknuo da njihova tvrtka MicroBlink ne doživljava inovaciju kao jedan pojedinačni proizvod, već kao proces koji kontinuirano traje. „U Hrvatsko je najveći problem strah od neuspjeha, to je barijera koju treba probiti, jer neuspjeh nije kraj svijeta, samo je znak da se ponovno morate ustati i krenuti“, rekao je Ždralović.

„Naš fokus je personalizirana komunikacija tako da osobe koje koriste računalo ne doživljavaju ga kao stroj. Razvijamo softver koji omogućava digitalnu transformaciju u nekoliko različitih sektora“, kazao je Bronzin, čija je tvrtka dobila preko 60 nagrada za inovacije u cijelom svijetu.

>>>‘Najbrži prst’: Ponovno se otvara natječaj za poboljšanje konkurentnosti

Török je objasnila kako su se u Mozaik Educationu odlučili izgraditi most između tradicionalnoga i digitalnoga obrazovanja. Pri tome koriste interaktivne 3-D animacije, aplikacije i video materijale. „Riječ je o dugotrajnom procesu koji se ne može dogoditi preko noći“, naglasila je.

Crha se prisjetio početaka Dana Linka. „Krenuli smo od IT-a pa se okrenuli prema specijalnoj industrijskoj automatizaciji i radili za brojne poznate kompanije. Zadnjih osam godina smo krenuli u komercijalnije vode i proizvodimo niskoenergetsku rasvjetu u brodogradnji, a radimo i za vojnu industriju“, rekao je Crha.

Poloni je pojasnio da je njegova tvrtka nastala kao plod sveučilišnoga istraživanja, a bave se softverom za B2B segment, prvenstveno za automobilsku industriju. „Pomažemo dizajnerima da povežu različite zadatke prilikom procesa dizajniranja, a u tome nam pomaže analitika, strojno učenje, i automatizacija“, naglasio je.

>>>HUP: Podizanje konkurentnosti IT sektora nemoguće bez značajnog rasterećenja plaća

Krajem panela, Crha je napomenuo kako se ne slaže s ministrom Horvatom u vezi inovacija u turizmu. Kazao je kako inovacije itekako postoje u turizmu. Također se nije složio s ministrom da nam nije mjesto na niskim granama na raznim ljestvicama konkurentnosti. #To je naša realnost“, zaključio je.

Srednjoeuropska inicijativa danas okuplja osamnaest zemalja članica – Albaniju, Austriju, Bjelorusiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Češku, Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Makedoniju, Moldovu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Srbiju te Ukrajinu.