Aktualno EU Hrvatska Preporučeno

FOTO: Barnier otkrio za koje se izazove budućnosti Europa mora pripremiti

Pred državama članicama Europske unije veliki su izazovi s kojima se ne mogu suočiti same i stoga moraju sačuvati zajedništvo kako bi zaštitile svoje interese, poručio je među ostalim glavni pregovarač Europske unije u procesu izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a (Brexit) Michel Barnier tijekom Dijaloga s građanima održanog u srijedu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

U društvu premijera Andreja Plenkovića odgovarao je na pitanja publike o budućnosti Europske unije i svoju poantu o zajedništvu ilustrirao s podatkom da u najvećih 15 digitalnih kompanija na svijetu nema niti jedne europske (sve su američke i kineske), kao i projekcijom prema kojoj će u osam najrazvijenijih zemalja na svijetu (G8) do 2050. ostati samo jedna država iz Europe, Njemačka.

Pored tehnološkog zaostajanja, rastućih ekonomskih i političkih pritisaka velikih sila poput SAD-a i Kine, Barnier je kao neke od velikih izazova naveo i probleme zajedničke obrane (EU troši najviše, ali se novac rasipa na previše različitih projekata) i nezakonitih migracija. Komentirajući odluku Ujedinjenog Kraljevstva da izađe iz EU-a, Barnier je ustvrdio kako Unija nije zatvor te da svatko može izaći na vlastitu odgovornost.

Prisutnima je potom ukratko izložio što se sve događalo proteklih godina u procesu istupanja Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i rekao kako će se pregovori o budućim odnosima voditi tek kada istupanje bude realizirano. Na raspolaganju je široka paleta odnosa, od bliskih kakve imaju Norveška i Island, do vrlo labavih, kao što su sporazumi o slobodnoj trgovini s Južnom Korejom ili Kanadom.

– Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a iduće godine bit će ključno za jedinstvo EU-a. Trebamo raditi na jedinstvu 27 članica kako bi postigli dogovor s Ujedinjenim Kraljevstvom, ne protiv njega nego s njim, jer će u bilo kojem slučaju Ujedinjeno Kraljevstvo ostati naš partner i prijatelj, rekao je Barnier pred Banskim dvorima.
Premijer Plenković je upozorio da sve više ima onih koji nisu sudjelovali u procesu integracije Hrvatske u Europsku uniju, zbog čega im je perspektiva bitno drugačija i, dao je naslutiti, pogrešna. Naime, kao sudionik tog procesa, Plenković ulazak u Europsku uniju nakon dugotrajnih i kompliciranih pregovora smatra velikim dostignućem, a svijest o tome nije dovoljno ukorijenjena u Hrvatskoj. Kako bi stvari stavio u kontekst, istaknuo je samostalno pregovaranje Hrvatske s EU-om, što je svakako zahtjevnije nego pregovarati u paketu, kako je, primjerice, pregovaralo deset članica koje su 2004. ušle. Te su članice imale i puno više resursa na raspolaganju, duži put (ugrubo odmah od pada komunizma do 2004.), ali i veću pomoć Europske unije na svom putu prema članstvu u usporedbi s Hrvatskom. Pored toga, podsjetio je da pored Slovenije i Hrvatske niti jedna država iz bivše Jugoslavije nije ušla u EU, iako sve to žele, kao i da je Hrvatska 14 milijardi kuna ‘u plusu’ (više dobila nego što je uplatila).

Dodao je i da se na nedavnoj proslavi obljetnice pristupanja deset članica 2004. nitko od prisutnih lidera tih zemalja nije žalio na nazadovanje njegove zemlja od članstva, naprotiv. Prema Plenkoviću, svi su njegovi kolege uvjereni da su njihove zemlje ostvarile golem napredak u svakom pogledu zahvaljujući ulasku u Europsku uniju. Za njega, tri su ključna presedana utjecala na rasprave o Europskoj uniju u posljednje vrijeme, a riječ je o naglom skoku migracija, Brexit i rast demagoškog populizma. Kao prioritete hrvatskog predsjedanja EU-om sljedeće godine, premijer je naveo zaključivanje novog sedmogodišnjeg financijskog okvira Europske unije te vraćanje fokusa na proširenje EU-a na hrvatsko susjedstvo, što je i u hrvatskom interesu.