Hrvatska je prema Globalnom indeksu inovacija (GII) napredovala za dva mjesta, s prošlogodišnjeg 42. na 40. mjesto među 141 zemljom, izvijestili su u ponedjeljak iz konzultantske tvrtke A.T. Kearney.
Globalni indeks inovacija već osmu godinu rangira države po stupnju inovativnosti, a i ove su se godine u sam vrh uvrstile Švicarska, Velika Britanija, Švedska, Nizozemska i SAD.
Hrvatska je napredovala s prošlogodišnjeg 42. mjesta na 40. mjesto među 141 zemljom uključenom u studiju. Gledajući pojedinačna rangiranja po sedam glavnih kriterija za procjenu, Hrvatska je najbolje rangirana bila po kriteriju kreativnosti, a najgore po kriteriju razvoja tržišta, navodi se u priopćenju.
Globalni indeks inovacija svake godine objavljuju sveučilište Cornell iz SAD-a, poslovna škola INSEAD, Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) i velika globalna konzultantska kuća A.T. Kearney u okviru projekta IMP3rove.
Indeksom je obuhvaćeno 141 svjetsko gospodarstvo i za određivanje inovativnosti zemlje upotrebljava se sedam glavnih stupova s ukupno 79 pokazatelja kojima se ocjenjuje inovativnost na temelju stanja državnih institucija, ljudskih resursa, istraživačkih aktivnosti, infrastrukture, naprednosti domaćeg tržišta i poslovnog okruženja.
Kako se navodi u priopćenju, skupina od 25 vodećih zemalja - sva gospodarstva s visokim dohotkom - uglavnom je ostala nepromijenjena.
Iznimke su Češka, koja se probila probila među vodećih 25 zemalja zauzevši 24. mjesto, te Irska koja je ušla u deset najboljih i sada je na 8. mjestu.
Značajan rast zabilježile su još Kina (29. mjesto) i Malezija (32.), koje ne zaostaju mnogo za državama s visokim dohotkom.
"Prepoznavanje uloge inovacija kao pokretača gospodarskog rasta u poduzećima i javnom sektoru, predstavlja priliku za daljnji razvoj konkurentnih prednosti i stvaranje aktivnog nacionalnog inovacijskog okruženja. Veće povezivanje velikih poduzeća s malim poduzećima i startupima u razvoju i trgovanju inovacijama može biti ključni čimbenik koji će gospodarstvo prebaciti u višu brzinu", ističe potpredsjednik u savjetodavnom društvu A.T. Kearney Marko Derča.
Međutim, države koje se nalaze u sredini ljestvice prema GII indeksu teško će se probiti u sam vrh jer to zahtjeva brojne promjene.
Iako je napredovala na 40. mjesto, Hrvatska će za daljnji napredak i ulazak u skupinu tzv. vodećih inovatora morati donijeti brojne mjere, navodi se u priopćenju.
"Želi li Hrvatska postati mjerilo razvojnih inovacija, morat će poticati inovativnost, među ostalim i suradnjom različitih industrija i iskorištavanjem prilika koje donosi digitalizacija. Isto tako potrebno je zajamčiti veći iznos poticaja za inovacije, ponajprije usmjerenim povezivanjem javnog i privatnog sektora", rekao je Derča.
Smatra i da će se poticanjem tehnoloških inovacija kroz suradnju malih i velikih poduzeća lakše i bolje iskoristiti sinergije, agilnost, financijske poluge i tržište.
"Povećanjem javnih ulaganja u digitalnu infrastrukturu omogućio bi se razvoj digitalnih poslovnih modela, koji su Hrvatskoj svakako potrebni. Naposljetku, sudjelovanje velikih i malih poduzeća može se stimulirati i prilagođavanjem regulatornog okvira u području upravljanja u velikim poduzećima", kazao je Derča.
U priopćenju se iznosi i primjer Velike Britanije koja je u samo četiri godine napredovala s desetog na drugo mjesto, ponajviše zahvaljujući uspješnoj i bogatoj tradiciji u području znanosti i istraživanja jer s manje od jedan posto svjetskog stanovništva izradi čak 16 posto vodećih znanstvenih članaka.
"Njihova je vlada predana zadatku da pozicionira Veliku Britaniju na sam vrh europskih država u području inovacija, patentiranja novih ideja i razvoja novih poduzeća. Želi li Hrvatska postati mjerilo razvojnih inovacija, morat će poticati inovativnost, među ostalim i suradnjom različitih industrija i iskorištavanjem prilika koje donosi digitalizacija. Isto tako potrebno je zajamčiti veći iznos poticaja za inovacije, ponajprije usmjerenim povezivanjem javnog i privatnog sektora", naglašava Derča.