Na pragu sedme godine recesije ekonomske prognoze gotovo gube smisao. Možemo ih prepisati iz ove godine. Ili prošle. Ili pretprošle. Ili jedni od drugih. Razlika je samo u brojci iza decimale, sve su ostalo nijanse.
Valjda se zato podosta ekonomista nije odvažilo odgovoriti na Liderov upit o tome s kakvim se brojkama suočavamo iduće godine. Sve su karte ionako poznate. Ni u 2015. neće biti rasta, eventualno stagnacije. Već je ispisano tisuće redaka o tome. Uključujući i proračun za iduću godinu iz kojeg se iščitava sve. Ekonomist Guste Santini cijelu stvar definira preciznije:– Proračun je jasna i precizna prognoza smjera koalicije. Neće ništa dirati. Sve što se promijenilo u poreznom sustavu usmjereno je na davanje olakšica biračkome tijelu. Mirovine neće dirati i umirovljenici su važni za izbore. O gospodarstvu nitko ne razmišlja. Iduće godine padamo dodatnih jedan posto – kategoričan je.
Još više pesimizma U HUB-ovim Izgledima iz srpnja 2014. šest je glavnih ekonomista banaka u prosjeku prognoziralo rast BDP-a u 2015. za 0,7 posto. No najnovije su prognoze postale podosta pesimističnije od srpanjskih – sada očekuju pad, u prosjeku za 0,2 posto. Iako je riječ o promjeni očekivanja unutar jednoga statističkog boda (na razini statističke pogreške), ipak je riječ o promjeni pogleda na budućnost koju, kako poručuju u Izgledima, vrijedi zabilježiti iz dva razloga: prosjek se mijenja oko nule (plus za 2015. pretvoren je u minus), a takva promjena uvijek ima veću važnost nego promjena oko nekoga drugog broja; drugo, riječ je o prognozi koja se prilično razlikuje od prognoza MMF-a i Europske komisije, koje su i dalje u plusu. Pa, što oni vide, a MMF i Komisija ne? Stvar je u više pesimizma u procjeni kretanja na nama najvažnijim izvoznim tržištima. Ekonomisti su u srpnju očekivali da će realni izvoz 2015. porasti oko 4,5 posto, no to se očekivanje spustilo na 2,9 posto. Na to su ponajviše utjecale indicije o problemima njemačkoga gospodarstva. Ipak, nije sve tako crno, jer to prosječno očekivanje pada realnog BDP-a za 2015. nije potpuno reprezentativno: naime, ne misle svi jednako. Troje ekonomista očekuje pad, od kojih je najveći 0,5 posto, dvoje su na nuli, a jedan i dalje očekuje rast od skromnih 0,2 posto. Dakle, očekivanja su ipak heterogena, što znači da nam se može dogoditi i plus.Zanimljivije je primijetiti nešto drugo: bez obzira na varijacije prognoza inozemne potražnje, sve prognoze promjena BDP-a variraju unutar intervala ekonomske letargije (od -1 posto do +1 posto). I to je bit svih hrvatskih muka – gospodarstvo se vrti u zoni stagnacije zbog djelovanja dubljih razloga koji nemaju previše veze s kratkoročnim makroekonomskim fluktuacijama i inozemnom potražnjom.
Uvozno intenzivna potrošnja U pravilu najmračniji među analitičarima, glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić, ove godine ipak nije uspio nadmašiti Santinija – BDP će biti na minus 0,5 posto. I to zbog fiskalne konsolidacije u proceduri prekomjernog deficita (EDP), razduživanja privatnoga sektora i rasta nezaposlenosti. Investicije javnoga sektora podbacuju dok inozemna potražnja usporava zbog smanjenih investicija u eurozoni, trgovinskih sankcija nametnutih Rusiji te daljnjeg pogoršanja konkurentnosti. Investicije privatnoga sektora, na koje računa i država, također su ograničene relativno nepovoljnom poslovnom klimom, mršavom profitabilnošću kompanija te povlačenjem dobiti inozemnih tvrtki. – Nažalost, ne vidi se velik utjecaj smanjenja poreza na dohodak na potrošnju, jer je potrošnja još uvozno intenzivna, stanovništvo se razdužuje, a uvođenje poreza na kamate poništit će dio poreznog rasterećenja. Također, bankarsko će kreditiranje biti ograničeno produljenim predstečajnim nagodbama, skupljim zaduživanjem zbog pritisaka na kreditni rejting te regulatornim neizvjesnostima. Ne očekuje se brz oporavak investicija s obzirom na to da će se pod EDP-om rezati javne investicije, no kada se one i oporave, dogodit će se i porast uvoza zbog izražene uvozne komponente u investicijama – tumači Stojić. Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, dodaje kako su minimalni pomaci nedovoljni za pokretanje rasta, stoga nas u 2015. očekuje stagnacija gospodarstva. Početak oporavka i dalje je ograničen izostankom domaće potražnje. Osobna potrošnja ni nakon najavljenoga rasterećenja dohotka neće rasti jer, kao i kod korporativnoga sektora, uz visoku zaduženost i prečeste promjene poreznih zakona stvaraju neizvjesnost potičući stanovništvo na akumulaciju štednje i otplatu dugova. – Državna će potrošnja biti prisiljena na jače strukturne prilagodbe. Investicije su zakočene dubokom recesijom u građevinarstvu, iscrpljenošću realnoga sektora, niskim kapacitetom povlačenja sredstava iz fondova EU i pesimizmom. Ipak, projiciramo vrlo blag oporavak, među ostalim i zbog činjenice da javne investicije obično uzimaju zamah u predizbornoj godini. I neto izvoz trebao bi nastaviti s rastom ublažavajući nepovoljna kretanja. Važnost robnog izvoza ogleda se i u činjenici da je jedino ta sastavnica BDP-a uspjela nadmašiti vrijednost iz pretkrizne 2008. I izvoz usluga nastavit će rasti, ali po skromnim stopama, pa će u realnim iznosima vrijednost usluga i dalje biti oko deset posto niža u odnosu na početak krize. Blag oporavak uvoza i investicija tijekom 2015. neće umanjiti kumulativno lošu sliku tih dviju sastavnica BDP-a koje su u dugotrajnoj recesiji izgubile više od 30 posto svoje vrijednosti. Stoga Vladinu projekciju rasta BDP-a od 0,5 posto smatramo optimističnom – zaključuje Živković Matijević.
Na začelju poretka EU Alen Kovač, prvi ekonomist Erste banke, dodaje da perspektive rasta Hrvatske ostaju na začelju poretka EU: nastavak recesije, izostanak stabilizacije investicija, oprez privatnoga sektora, fiskalna konsolidacija… ostaju dominantnim problemima.– Izvozne perspektive također su zahtjevnije u kontekstu nesigurnosti glede održivosti dinamika rasta u EU. U takvom okružju i dalje se očekuje nastavak skromnih trendova osobne potrošnje, uz pad zaposlenosti i nisku razinu povjerenja potrošača. Teško je procijeniti koliko će se porast raspoloživoga dohotka, zbog izmjene u okviru poreza na dohodak, preliti u osobnu potrošnju, stoga je procjena za 2015. pad od 0,5 posto – procjenjuje Kovač.Da ne bude sve do kraja crno, dodaje kako ipak postoje određeni ‘napori‘, recimo Zakon o poticanju ulaganja i Zakon o strateškim investicijama, no rezultati su i tu skromni. Velik je potencijal, nažalost, ograničeno iskorišten, u apsorpciji sredstava iz fondova EU, no to je još velik potencijal srednjoročne perspektive investicija i rasta.Prva ekonomska dama PBZ-a Ivana Jović smatra da u nekim područjima možemo očekivati zaustavljanje negativnih kretanja, recimo u području investicija i osobne potrošnje, iako je, kaže, teško predvidjeti ponašanje potrošača u kombinaciji poreznih izmjena i stanja na tržištu rada. – Znatniji pomak nabolje moći će se iščitati tek iz pada nezaposlenosti, to će biti znak oporavka, ali teško u 2015.– kratko i jasno procjenjuje Jović.
Sramežljive reforme Stojić poručuje kako stvari mogu biti još lošije od procjene zbog razduživanja banaka, presporih predstečajnih nagodbi i slabljenja inozemne potražnje. No može biti i bolje – zbog efikasnijega rješavanja insolventnosti poduzeća i nenaplativih bankarskih plasmana, olakšavanja financiranja malih i srednjih tvrtki, manjih regulatornih neizvjesnosti. – Strukturne reforme ostaju sramežljive u usporedbi s drugim zemljama, posebno u sferi interne devalvacije. Pravni sustav ostaje spor i kompleksan, baš kao i porezni, otežavajući upravljanje lošom imovinom. Ubrzana fiskalna konsolidacija nakon parlamentarnih izbora potkraj 2015. također bi kratkoročno mogla pogoditi rast, kao i ekonomski trošak neuspješnih predstečajnih nagodbi. Što dulje takvo stanje potraje, bit će veći mogući negativni učinak na kapitalne investicije i potencijalni rast. Stoga je potrebna jasna strategija u vezi s reformskim prioritetima i ‘financiranjem‘ poslovnog rasterećenja poduzeća. Ako vladajući nastave smekšavati sindikate te uvjere aktere u realnom sektoru da je rezanje potrošnje ciljano kako bi se minimizirao negativan utjecaj na ekonomiju, to bi pozitivno utjecalo na srednjoročna ekonomska očekivanja – poručuje Stojić.Živković Matijević nije uvjerena da ćemo iduće godine ispuniti ciljeve EDP procedure, manjak opće konsolidirane države s trenutačnim planovima i na prihodovnoj i rashodnoj strani neće pasti ispod pet posto BDP-a, a i javni će dug nastaviti rasti. Uz visoko porezno opterećenje realni sektor gospodarstva iscrpljen je dugotrajnom recesijom, a nema ni poboljšanja na tržištu rada. Stoga se, kaže, očekuje podbačaj planiranih prihoda! Na rashodnoj strani planom proračuna za 2015. izostala su znatnija rezanja, ali i važnije – izostala je i strukturna promjena rashoda koji bi onda bili preusmjereni s tekuće neproduktivne potrošnje u rashode usmjerene na investicije i rast.
Optimističan jedino Babić U tome glavnu kočnicu rasta vide i na Ekonomskome institutu: glavni rizici ostvarenju odnose se na vjerodostojnost provođenja fiskalne konsolidacije. S obzirom na to da se približavaju parlamentarnih izbori, politička volja za reformama dodatno će slabjeti. Upravo zato upozoravaju: ako se hitno ne poduzmu ozbiljne aktivnosti s ciljem fiskalne konsolidacije, otvorit će se prostor za sve opcije daljnjih događaja, uključujući nužnost sklapanja stabilizacijskog programa pod okriljem EU i MMF-a!No Ante Babić, čini se, i ove godine ostaje jedini ‘pozitivac‘. Iduće godine, vjeruje, Hrvatskoj će se dogoditi rast BDP-a. Tu prognozu temelji na nekim indikatorima koji su već počeli pokazivati promjene nabolje i ove godine. Industrijska je proizvodnja rasla u nekim segmentima, a kako je valjda dosegnula dno, jedini je put prema gore. S druge strane, učinci ulaska u Europsku uniju koje nikako ne vidimo bit će vidljivi tek sljedeće godine.
– Efekt Europske unije uvijek je vidljiv godinu do dvije nakon ulaska, a treba reći i da će porasti izvoz. Ove je godine i turistička sezona imala padove zbog vremena i tu se vidi prostor za napredak. U vezi s promjenama poreza na dohodak tu ne očekujem velik utjecaj, no ta će mjera zaustaviti pad osobne potrošnje. Ljudi su potrošili zalihe i to će im pomoći da održe osobnu potrošnju. No prema svim indikatorima, vidim rast BDP-a iduće godine – uporan je Babić.Iako smo namjerno pozitivca ostavili za kraj, kada se sve zbroji i oduzme, osim igranja s predznakom i decimalama, u ekonomiji ništa novo. Nemjerljivo gore od introspektivnoga pitanja: ‘može li gore?‘.