Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u Hrvatskoj su u srpnju u odnosu na lipanj u prosjeku bile niže za 0,6 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji srpanj, više su za 2,3 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
U godišnjem prosjeku pak cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, više su za 3,8 posto.
Srpanjska stopa inflacije na godišnjoj razini od 2,3 posto nešto je veća nego u lipnju kada je iznosila 2 posto, dok je u svibnju zabilježena najniža razina od veljače 2012. godine, od 1,6 posto.
Po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje na mjesečnoj razini, u srpnju u odnosu na lipanj, najviše su pale cijene odjeće i obuće, koje su uslijed sezonskih sniženja u prosjeku bile niže za 9,6 posto.
Cijene prehrane i bezalkoholnih pića u prosjeku su bile niže za 1,6 posto (niže cijene svježeg voća i povrća), pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja 0,4 posto, obrazovanja 0,2 posto, a cijene prometa te komunikacija u prosjeku po svakoj skupini niže su za 0,1 posto.
Istodobno su u srpnju u odnosu na lipanj cijene alkoholnih pića i duhana u prosjeku bile više za 6,0 posto (porast cijena duhana), rekreacije i kulture za 1,1 posto, ugostiteljskih usluga 0,5 posto, ostalih dobara i usluga 0,3 posto, a cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva na mjesečnoj su razini u prosjeku više za 0,1 posto. Cijene zdravstva u srpnju su u prosjeku ostale na razini iz lipnja.
U sklopu indeksa potrošačkih cijena, cijene dobara u srpnju u odnosu na lipanj u prosjeku su niže za 0,9 posto, dok su cijene usluga u prosjeku više za 0,3 posto.
Na godišnjoj razini, pak, od 12 glavnih skupina prema namjeni potrošnje zabilježen je rast cijena kod njih devet, a kod tri pad.
Pritom su u srpnju ove prema istom mjesecu prošle godine najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 12,6 posto, čemu je najviše doprinijelo povećanje cijena duhana za 15,6 posto.
Po glavnim skupinama potrošnje po porastu cijena na godišnjoj razini slijede prehrana i bezalkoholna pića s porastom od 4,3 posto, u čemu prehrane za 4,6 posto.
Pritom je najveći rast u toj skupini zabilježen kod mlijeka, sira i jaja za 12,8 posto, cijene voća na godišnjoj su razini veća za 7,6 posto, ribe za 5 posto, ulja i masti za 4,9 posto, a kruha i žitarica za 3,6 posto.
Na godišnjoj razini, u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, veće su i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 2,4 posto, ugostiteljskih usluga 1,7 posto, ostalih dobara i usluga 1,4 posto, a prometa za 0,9 posto.
Umjereniji rast bilježe cijene rekreacije i kulture za 0,3 posto te obrazovanja i zdravstva za po 0,1 posto.
Pad cijena na godišnjoj razini u srpnju se pak bilježi kod cijena komunikacija za 3,5 posto, odjeće i obuće za 2,1 posto te pokućstva za 0,1 posto.
Rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini u srpnju od 2,3 posto nešto snažniji rast nego u lipnju (2,0 posto), no inflatorni pritisci i dalje su razmjerno slabi, kažu analitičari iz Raifeisenbank Austrie (RBA).
Na mjesečnoj razini cijene su niže za 0,6 posto, prije svega zahvaljujući sezonskim sniženjima, dok je godišnji rast potrošačkih cijena bio prije svega potaknut rastom cijena prehrambenih proizvoda, iako je u srpnju djelomično ublažen bazni učinak porasta cijena voća i povrća tijekom srpnja prošle godine.
Analitičari iz RBA napominju kako "godišnje stope rasta potrošačkih cijena od početka krize pokazuju da su snažniji inflatorni pritisci bili u najvećoj mjeri generirani rastom administrativno utvrdenih cijena, odnosno rastom troškova, dok poticaj rastu cijena zbog oporavka i rasta potražnje izostaje".
U idućim mjesecima očekuju zadržavanje razmjerno niskih stopa inflacije, iako bi rast trošarina na goriva trebao utjecati na indeks potrošačkih cijena.
"Bez oporavka gospodarstva pritisaka na rast cijena nema, a s druge strane ulaskom u Europsku uniju trebalo bi doći i do pojeftinjenja odredenih proizvoda i usluga, primjerice komunikacijskih usluga", ocjenjuju analitičari RBA.