Decentralizacijom, odnosno spuštanjem ovlasti s državne na županijsku razinu poboljšala bi se kvaliteta života naših građana, ali i omogućio brži gospodarski rast. Trenutni sustav ne osigurava učinkovitu opskrbu svih građana kvalitetnim javnim dobrima i uslugama, ne omogućuje ravnomjerni gospodarski razvitak zemlje i ne daje priliku građanima da sami odlučuju o svom neposrednom životnom okruženju. Poruka je to predsjednika Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninskog župana Gorana Pauka ususret konferenciji Gospodarstvo u fokusu: Županije nositelji regionalnog razvoja koja će se 3. ožujka održati u zagrebačkom hotelu International.
Na konferenciji Gospodarstvo u fokusu koja će se održati 3. ožujka, među ostalim govorit ćete i o tome što županije nude, a što investitori očekuju. Kako županije mogu efikasnije surađivati s ulagačima? Prema vašem iskustvu, što investitore najviše odbija od ulaganja?
Cijeli je niz pozitivnih primjera koji govore da je prepoznat potencijal Hrvatske od strane velikih investitora, ali to ne znači da možemo konstatirati kako smo zadovoljni s utjecajem, posebno inozemnih izravnih ulaganja na porast konkurentnosti našeg gospodarstva. Kad se govori o velikim investicijama, iz mog iskustva, razgovora s potencijalnim domaćim i/ili stranim investitorima, često nastaje problem ne samo radi administrativnih problema već i kod definiranja modela ulaganja.
Gdje vidite prostor za veći angažman županija u gospodarskom razvoju zemlje?
Županije i danas daju značajan doprinos unaprjeđenju gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, i to u prvom redu kroz stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja, ulaganje u poduzetničke potporne institucije, iskorištavanje EU fondova i podizanje razine obrazovanja stanovništva. Jedna od aktivnosti koja bi zasigurno rezultirala većem angažmanu županija u gospodarskom razvoju Republike Hrvatske bilo bi pojednostavljenje procedure davanja neaktivne državne imovine županijama u cilju stavljanja iste u funkciju gospodarstva.
Često ističete kako sadašnji stupanj funkcionalne i fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj ne osigurava djelotvornu opskrbu svih građana kvalitetnim javnim dobrima i uslugama na lokalnoj razini, ne omogućuje ravnomjeran gospodarski razvoj zemlje i ne daje priliku građanima da sami odlučuju o neposrednoj životnoj okolini. Koji su vaši prijedlozi, kako gledate na planove vlade?
Decentralizacijom, odnosno spuštanjem ovlasti s državne na županijsku razinu poboljšala bi se kvaliteta života naših građana, ali i omogućio brži gospodarski rast. Trenutni sustav ne osigurava učinkovitu opskrbu svih građana kvalitetnim javnim dobrima i uslugama, ne omogućuje ravnomjerni gospodarski razvitak zemlje i ne daje priliku građanima da sami odlučuju o svom neposrednom životnom okruženju. Fiskalna i funkcionalna decentralizacija osnažila bi županije, a istovremeno to bi dovelo do toga da građani imaju bolji pristup i uvid u zdravstveni sustav, socijalnu skrb, obrazovanje, poboljšala bi se infrastruktura u smislu cesta, morskih prilaza i svega ostalog što je od presudne važnosti za građane svih županija.
Trenutni sustav ne osigurava učinkovitu opskrbu svih građana kvalitetnim javnim dobrima i uslugama, ne omogućuje ravnomjerni gospodarski razvitak zemlje i ne daje priliku građanima da sami odlučuju o svom neposrednom životnom okruženju.
Sastanak koji smo prošlog mjeseca održali s premijerom Andrejem Plenkovićem najbolji je pokazatelj kako je Vlada spremna surađivati sa svim razinama samoupravne vlasti. S obzirom na to da najbolje poznajemo situaciju na terenu, vjerujem kako ćemo ubuduće biti glavni partneri Vladi po pitanjima od značaja za općine, gradove i županije. Naše prijedloge već smo istaknuli, a samo od njih su da županije preuzmu poslove središnjih ureda državne uprave, decentralizacija dijela državnih agencija i inspekcija, vraćanje upravljačkih prava nad osnovnim i srednjim školama županija te kreiranje socijalnih programa sukladno lokalnim potrebama.
Koji su prioriteti Šibensko-kninske županije u godini pred nama?
Jačanje promocije pozitivne ulagačke klime jedan je od važnijih prioriteta u godini pred nama. Visoko na ljestvici prioriteta je i uspostava Centra kompetencija za aluminij koji će značajno doprinijeti razvoju i konkurentnosti aluminijske industrije na području Šibensko-kninske županije kao jedne od strateških djelatnosti osnažujući kapacitete za razvoj inovativnih proizvoda i tehnologije sa snažnim utjecajem na rast gospodarstva Šibensko-kninske županije i Republike Hrvatske. Prioritet je svakako i realizacija projekta Turistička valorizacija tvrđave sv. Nikole u kanalu sv. Ante, tvrđave koja je predložena za postupak upisa na listu UNESCOl-a kulturnih dobara materijalne baštine. Od prioriteta u 2017. godini treba napomenu i Projekt Adriatic Business Centar – ABC koji ima za cilj potaknuti ekonomski uspjeh i gospodarski rast kako Šibensko-kninske županije, tako i cijele Jadranske Hrvatske pružanjem usluga visokokvalitetne poduzetničke infrastrukture poduzetnicima i poduzetničkim potpornim institucijama u pozitivnom poslovnom okruženju.