Mirenje je osobito važno u gospodarstvu, koje treba usmjeravati ka sporovima pogodnim za mirenje te gospodarstvenicima ukazivati na uštede koje mirenjem mogu postići, istaknuto je na okruglom stolu "Privatnopravno mirenje u Republici Hrvatskoj - anatomija i perspektiva", održanom u petak u organizaciji Centra za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
U priopćenju HGK se prenosi i izjava sutkinje i voditeljice Odjela za mirenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Tanje Hučera da mirenje na sudu pokazuje napredovanje te da je ove godine u dva i pol mjeseca na tom sudu sklopljeno 45 nagodbi, što je već polovica nagodbi postignutih u prošloj godini.
Ukupno gledano od početka provođenja mirenja na sudu do sada bilo je 2340 postupaka - 121 postupak je u radu, 2219 ih je okončano, a postignuto je 712 nagodbi, što je uspješnost od 32 posto. Mirenje je pravo i kvalitetno rješavanje spora, kazala je Hučera.
Predsjednik Centra za mirenje pri HGK Krešimir Sajko napomenuo je kako se kroz savjetovanje nastoji utvrditi stanje u području privatno-pravnog rješavanja sporova mirenjem te načini kako da se ono popravi.
U raspravi su spomenute i neuralgične točke koje se tiču rješenja unutar Zakona o mirenju iz 2011. godine, kao što su početak mirenja, zastara, rješenja o nagodbi koje utvrđuje zakon, pitanja o obvezatnosti mirenja, a ugledni su pravni stručnjaci problematizirali i pitanje tumačenja Zakona o mirenju u području zastare i prekluzivnih rokova, kao i odnosa početka mirenja s prekidom zastare, itd.
Uz ostalo u raspravi su se čula i razmišljanja kako je postupaka mirenja malo te stoga treba razmišljati o novim zakonskim rješenjima, pri čemu je primjerice spomenuta potreba definiranja početka i završetka postupka mirenja, obveze izmiritelja, kao što je utvrđivanje dana početka i završetka mirenja, slučajeva kad mirenje završava bez dogovora i pokreće se tužba, itd.