Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast od predrecesijske 2008. godine.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto na godišnjoj razini. To je znatno bolji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo za 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 1,6 do 3 posto.
- Rast je veći od očekivanja i moramo biti zadovoljni. Ovo su već stope rasta koje bi, ako se zadrže, rezultirale pozitivnim utjecajem na domaće tržište rada i postupni oporavak standarda građana, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
To je već četvrto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,2 posto na godišnjoj razini. To je ujedno i najveći rast gospodarstva od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine, kada je BDP skočio 2,9 posto na godišnjoj razini. DZS je priopćio kako je među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, 1,4 posto.
- To je najveći generator gospodarske aktivnosti, a uz uobičajene faktore u dosadašnjem dijelu godine, poput rasta realnog raspoloživog dohotka kućanstava te izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, sigurno je u ovom razdoblju pridonio i veći broj turista, ocjenjuje Šantić.
Ubrzan rast investicija
Ističe i kako ohrabruje ubrzani oporavak kapitalnih investicija, koje su do ove godine predstavljale najznačajniju prepreku oporavku radi svoje nepovoljne strukture. Bruto investicije u fiksni kapital skočile su u proteklom tromjesečju 2,2 posto na godišnjoj razini, dok su u prethodnom kvartalu porasle 0,8 posto.
Doprinos neto inozemne potražnje bio je u trećem tromjesečju pozitivan, za 1,6 postotni bod, a najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom izvoza usluga, pri čemu su turističke usluge najznačajnije. Izvoz roba i usluga porastao je za 8 posto, nakon što je u prethodnom kvartalu skočio 10,2 posto.
- Bez obzira što je izvoz roba i usluga malo usporen, njegov značaj na kretanje ukupnog BDP-a je veći nego u prethodnom tromjesečju, a u svakom slučaju tome je pridonijela uspješna turistička sezona, ističe Šantić.
Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja ojačala za 0,6 posto na godišnjoj razini. Šantić, međutim, kaže da i dalje treba biti na oprezu zbog postojećih rizika.
- To su danas i politički faktori, no ne smijemo zanemariti ni fiskalne rizike, jer je većina EU članica već provela fiskalnu konsolidaciju, dok je u Hrvatskoj izostala, upozorava Šantić.
U cijeloj ovoj godini očekuje stopu rasta BDP-a od oko 1 posto.
- Iduće godine zbog spomenutih rizika moglo bi doći do određenog usporavanja rasta BDP-a. Već u četvrtom tromjesečju ove godine očekuje se usporavanje aktivnosti, ne samo zbog izbora i formiranja vlade, nego i zato što dominantna uloga u ukupnom gospodarskom kretanju prelazi na osobnu potrošnju, a u sadašnjim okolnostima isključivo potrošnja kućanstava ne može osigurati tako visoke stope rasta BDP-a i na kraju godine, zaključuje Šantić.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić ocijenio je da je rast BDP-a u trećem kvartalu hvalevrijedna promjena u ekonomskim kretanjima, ali nedovoljan jer je bitno manji od visine kamata za otplatu dospjelih dugova.
- Rast je nedovoljan jer je bitno manji od veličine kamata za otplatu dospjelih dugova, što i nadalje povećava vanjsku zaduženost u uvjetima povijesno niskih kamata. Taj je rast ostvaren u odnosu na vrlo nisku bazu, uz vrlo slabe strukturne reforme i ne može bitno utjecati na promjenu ukupne ekonomske situacije