Ministar uprave Arsen Bauk na sjednici Vlade iznio je prijedloge dvaju zakona koji se tiču lokalnih izbora i reguliraju odnose između predstavničkih tijela i izvršne vlasti nakon provedenih lokalnih izbora.
Prema novim su pravilima i gradonačelnik i gradsko vijeće odgovorni za prihvaćanje lokalnog proračuna. Tako bi se ubuduće u slučaju da se ne usvoji proračun lokalne (regionalne) jedinice, provodili i izbori za čelne ljude izvršne vlasti (načelnik, gradonačelnik, župan), a ne samo za predstavničko tijelo (vijeće, skupština, županija).
Na taj bi se način jednom godišnje provjeravao politički legitimitet načelnika u vijeću, kazao je Bauk objašnjavajući predložene izmjene na primjeru načelnika općine. - Ako dođe do bitne političke razlike, a neusvajanje proračuna je svakako bitna politička razlika između predstavničkog tijela i načelnika, o tome tko je u pravu odlučuju građani na izborima, birajući i za vijeće i za načelnika - rekao je Bauk naglasivši kako se izmjenama, koje u Sabor idu u prvom čitanju, želi ukloniti nedostatke uočene u provedbi zakona koji je donesen uoči lokalnih izbora 2009.
Sadašnje rješenje je bilo da su načelnici de facto nesmjenjivi, a u slučaju nedonošenja proračuna (odbijanja prijedloga koji bi načelnici podnijeli) padalo bi vijeće, i išlo bi se u izbore za predstavničko tijelo, kazao je Bauk i dodao kako se institut referenduma, odnosno opoziva načelnika, kao jedino sredstvo smjenjivosti u tijeku mandata pokazao nedovoljno promišljenim. U protekle četiri godine održana su samo četiri referenduma, a ni jedan nije uspio, naveo je. Stoga je trebalo pronaći novi način da se gradonačelnike učini i odgovornijima i smjenjivijima u slučaju velikih političkih razlika, naglasio je.
Uvodi se i mogućnost da predstavničko tijelo raspiše savjetodavni referendum za pitanja iz svog djelokruga, što do sada nije bilo moguće. Također se uvodi mogućnost raspuštanja vijeća ako ono ne raspiše referendum koji su svojim potpisima zatražili građani. Time se, kazao je ministar uprave, omogućava građanima veći utjecaj u pitanja koja se tiču lokalne samouprave.
Izmjenama se utvrđuje i da se broj članova predstavničkog tijela određuje temeljem broja stanovnika, a ne kao dosad statutom gradova, općina i županija. Bauk kaže da se time želi spriječiti namještanje toga broja u zadnji čas, neposredno pred izbore, temeljem nekog političkog trenutka određene općine. Tako bi, primjerice, Grad Split umjesto sadašnjih 25 imao 35 gradskih vijećnika, a u Krapinsko-zagorskoj županiji broj vijećnika pao bi s 51 na 41, dok bi u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i dalje bio 51 zastupnik.
Jača i odgovornost gradonačelnika za funkcioniranje komunalnih tvrtki i javnih ustanova. Također, u županijama, gradovima i općinama gdje po udjelu u stanovništvu pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na zamjenika župana/gradonačelnika/načelnika izbori bi se održavali istog dana kada i redovni izbori. Time se izbjegavaju dopunski izbori i štede sredstva jedinica lokalne samouprave, ističe Bauk.