Aktualno Hrvatska

Grčić: Hrvatska je u ozbiljnoj krizi korištenja strukturnih i investicijskih fondova

Lider/Hina

Saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić upozorio je u četvrtak na konferenciji za novinare da je Hrvatska u ozbiljnoj krizi korištenja strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, istaknuvši da je na 7,3 posto iskorištenosti europskih fondova te zapitao prijeti li Hrvatskoj veliki opoziv EU sredstava.

Stranački kolega Damir Mateljan ocijenio je da će RH ostati zabilježena kao zemlja koja je povukla najmanje sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova EU.

SDP-ovci su Vladu kritizirali i za lošu regionalnu politiku, potaknuti objavom novih indeksa razvijenosti gradova i općina.

>>>Promijenimo Hrvatsku: Minimalac veći za 131 kunu je beznačajan, treba biti 4000 kuna

Od ukupno dodijeljenih 10,7 milijardi eura za provedbu operativnih programa za financijsko razdoblje 2014.-2020. na dan 31. listopada 2017. godine krajnjim korisnicima dodijeljeno je 777 milijuna eura, upozorio je Grčić, dodavši da je Hrvatska predzadnja na ljestvici zemalja prema doznačenim sredstvima, iza je samo Malta. Iznio je podatke po kojima je prosjek EU članica dvostruko veći i iznosi 14 posto, a najbolje zemlje su Irska s 26 posto, Portugal s 20, Litva 19 i Estonija s 18 posto povučenih sredstava ESI fondova.

Ako se ovako loši trendovi nastave, ustvrdio je, Hrvatskoj prijeti značajan opoziv ESI sredstava, odnosno, povrat u EU proračun, već krajem 2018. godine. Grčić je kazao da je zbog svega toga gospodarski rast u Hrvatskoj manji od očekivanog, što i „Vlada priznaje kroz vlastitu projekciju opadanja stope rasta od 3,2 posto u 2017. do 2,5 posto u 2020. godini“.

Grčić je istaknuo i da je regionalna politika u Hrvatskoj doživjela totalni kolaps, referirajući se na najnoviji indeks razvijenosti gradova i općina, koji je na opće iznenađenje, mnoge nerazvijene proglasio razvijenim. To se, naglasio je, odvijalo u više faza, kroz poreznu reformu kojom je ukinuta razlika u plaćama nerazvijenih i razvijenih krajeva, kroz ukinute i smanjene olakšice za poduzetnike koji rade na područjima od posebne državne skrbi, kroz izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, a sada i kroz ovaj novi indeks razvijenosti.

>>>Romana Jerković: Država ima za blindirane aute i borbene avione, a nema za gladnu djecu

– Ukinute su sve mjere za nerazvijene vrijedne 700 milijuna kuna, toliko se uzelo najsiromašnijima. Neprihvatljivo je da su Drniš ili Škabrnja ušli u popis razvijenih krajeva, Škabrnja ostvaruje izvorni prihod od 900 kuna po stanovniku, a Kostrena 9000 kuna po stanovniku, upozorio je Grčić.

Mateljan, inače načelnik općine Kamanje, ocijenio je da Vlada na kraju godine donosi “paketić od tri površinska kozmetička zakona koja su miljama daleko od prave reforme koja se čeka”. To smatra dokazom da Vlada nema kapaciteta ili političke volje za razvoj regionalnih politika.

– U 2018. ulazimo bez ikakve regionalne politike. Cijela stvar se zakomplicirala davanjem nove uloge regionalnim koordinatorima, odnosno, županijskim razvojnim agencijama. Još tijekom saborske rasprave smo upozoravali da te agencije nemaju kapaciteta biti ključni faktor u pripremi projekata kojima se aplicira na EU fondove. Hrvatska bi mogla ostati zabilježena kao zemlja koja je povukla najmanje sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova EU, istaknuo je Mateljan.

>>>Živi zid najavio zakon koji štiti zviždače

Marko Vešligaj ocjenjuje da je regionalna politika najvažnija, jer se tako može osigurati ostanak ljudi u nerazvijenim područjima te smatra da se pri izradi novog indeksa razvijenosti nije u obzir uzelo stanje izgrađenosti komunalne infrastrukture.

– Iako mi je drago da je moja Pregrada skočila na stupnju razvijenosti, ne mogu se tome pretjerano veseliti jer nam je time ograničena mogućnost pristupa EU fondovima. Regionalni razvoj ne ide u dobrom smjeru, nismo još napravili ni dobru analizu postojećeg stanja, niti ima reformi, kaže SDP-ov gradonačelnik Pregrade Vešligaj.

Komentari