17. lipanj 2015.

Grčić: Mnogi nisu očekivali da će tako brzo doći do oporavka zaposlenosti

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić kazao je danas kako je sve više pokazatelja koji ukazuju na pozitivna kretanja u gospodarstvu, što se odražava i na deficit državnog proračuna, koji je u prvih pet mjeseci ove godine smanjen za više od 3 milijarde kuna u odnosu na isto razdoblje lani.

"Deficit proračuna je za prvih pet mjeseci više od 3 milijarde kuna manji nego što je bio u isto vrijeme lani, a to je otprilike jedna četvrtina ukupnog planiranog deficita u ovoj godini - da pokažem koliko je to u ovom trenutku značajan pad deficita. Rezultat je to i manjih rashoda, ali prvenstveno većih prihoda, što posebno ohrabruje, jer su prihodi uvijek vezani za veću gospodarsku aktivnost", izjavio je Grčić odgovarajući na pitanja novinara u sklopu konferencije Zagrebačke banke "EU fondovi - od ideje do realizacije".

Jedan od tih pozitivnih pokazatelja je i rast zaposlenosti, o kojem govore i u utorak objavljeni podaci Eurostata prema kojima je Hrvatska, s Estonijom, Mađarskom i Španjolskom prednjačila skokom broja zaposlenih u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani.

U prvom je ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih u Hrvatskoj povećan za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, čime je zapošljavanje ponovo pojačano na godišnjoj razini, nakon kratkotrajnog slabljenja u posljednja tri mjeseca 2014. kada je uvećano 1,6 posto.

Da taj podatak uistinu ‘stoji‘, kaže Grčić, pokazuje i činjenica da Hrvatskoj u proračunu rastu prihodi od doprinosa, a taj je rast zaposlenosti "prije svega zasluga poduzetnika, ali i sigurno i Vlade".

"Ono što mnogi nisu očekivali je da će tako brzo doći i do oporavka u zaposlenosti. Ovo je već drugi kvartal u kojem se bilježi rast zaposlenosti, što je građanima možda i najvažniji efekt izlaska iz recesije, jer radno mjesto znači osobni opstanak i opstanak obitelji i u smislu osiguranja ključnih uvjeta za život. Prema tome, naša borba je u konačnici usmjerena upravo da gospodarski oporavak osigura nova radna mjesta i zapošljavanje", kazao je Grčić.

Istaknuo je i kako je, "relativno neprimjetno prošao podatak da je u travnju promet u industriji rastao 7,5 posto, što znači dodatnu živost u potrošnji".

"Zalihe industrije se prazne i ja se nadam da će to imati efekta i na daljnji rast industrijske prizvodnje, o čemu podatke očekujemo za desetak dana", istaknuo je potpredsjednik Vlade.

Ipak, naglašava, kod tumačenja podataka o smanjenju deficita proračuna "treba biti oprezan, jer neke račune platite ranije, neke kasnije, tako da ćemo tek vidjeti kako će stvari dalje ići".

Osim o rastu zaposlenosti, Eurostat je u utorak izvijestio i kako je standard građana Hrvatske u 2014., mjeren potrošnjom i BDP-om po stanovniku, bio je među najnižima u Europskoj uniji, uz onaj u Rumunjskoj i Bugarskoj. U Hrvatskoj je stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovine moći u 2014. bila 41 posto ispod europskog prosjeka, za koliko je niži bio i hrvatski BDP po stanovniku.

Komentirajući taj podatak, Grčić je istaknuo da prvo treba uzeti u obzir da se ovdje uspoređuju Hrvatska, koja je u EU dvije godine i ostale ‘nove‘ članice, koje su u Uniji sedam ili deset godina i u tom su razdoblju imale koristi od rasta izvoza i investicija te od korištenja EU fondova, koje Hrvatska nije imala.

"One su deset, odnosno sedam godina prije Hrvatske ušle u EU i dobro su iskoristile te tri stvari. Prvo je enormni rast izvoza zahvaljujući članstvu, drugo je rast izravnih stranih ulaganja i treća velika stvar, koja je možda najdirektnije doprinosila bržem rastu BDP-a ili ublažavanju ove krize u cijeloj Europi, su EU fondovi. Sami EU fondovi su u sedam godina više od 20 posto doprinijeli rastu BDP-a kumulativno, što je jednostavno napravilo razliku u odnosu na Hrvatsku. Činjenica da mi deset, odnosno sedam godina zaostajemo u članstvu očigledno se odrazila i na standard naših građana po paritetu kupovne moći" rekao je Grčić, dodavši da stoga Hrvatskoj treba ubrzanje gospodarskog rasta, "jer jedino brži rast od ovih naših susjeda bi značio i konvergenciju, tj. primicanje europskom prosjeku".

Hrvatska je opterećena dugom krizom, ali bilježimo rast u posljednja dva kvartala i na dobrom smo putu gospodarskog oporavka, istaknuo je na otvaranju konferencije predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić.

- Kroz EU fondove nam je na raspolaganju puno novca i naš je izazov njegovo učinkovito iskorištavanje. Struktura alociranih sredstava zadire u sve segmente društva. To nije samo novac i nisu samo brojke – to je ono što mijenja sliku hrvatskog gospodarstva i jača konkurentnost. Zemlje koje su potakle javne investicije imale su veći gospodarski rast u odnosu na druge jer su makroekonomske neravnoteže nadomještene EU fondovima. Ako njihova iskoristivost u Hrvatskoj premaši 90 posto, imamo snažne izglede za stope rasta koje idu preko 2 do 2,5 posto, što će nam omogućiti sustizanje drugih članica Unije - zaključio je Živaljić ustvrdivši kako je Zagrebačka banka pouzdan partner u povlačenju tih sredstava i u gospodarskom oporavku..