Sniženu proljetnu procjenu Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva za 2016. na 1,8 posto potpredsjednik SDP-a Branko Grčić protumačio je u utorak kao posljedicu lošeg starta nove Vlade.
Grčić je Hini kazao da je prethodna Vlada u 2015. napravila dobar posao, ostvarivši pet uzastopnih kvartala rasta, smanjivši proračunski deficit na 3,2 posto uz gotovo zaustavljen rast udjela javnog duga u BDP-u.
"Nešto niža stopa rasta u zadnjem kvartalu od 1,9 odnosno 2 posto desezonirano još uvijek je iznad prosjeka godine, koji je iznosio 1,6 posto i bila bi bi sigurno veća da to razdoblje nije bilo obilježeno izborima i dugotrajnim procesom formiranja Vlade. Ona je kao izlika za smanjene procjene neuvjerljiva. Mislim da je više riječ o očekivanjima na bazi političke nestabilnosti, odnosno lošeg starta nove vlade", uvjeren je Grčić.
Dodao je kako je nestabilnost unutar Vlade vidljiva i Europskoj komisiji. "Sustav ne funkcionira, toga su svjesni i u vladajućoj koaliciji i mi u oporbi i građani, pa i Europska komisija, i svi su svjesni da će to imati efekta na gospodarstvo u idućem razdoblju", rekao je Grčić
Europska komisija u utorak je u svojim proljetnim ekonomskim prognozama snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto, s 2,1 posto u zimskim prognozama, a glavni razlog za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine.
HGK: Hrvatskoj tek predstoji provedba važnih strukturnih reformi
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da su proljetne projekcije Europske komisije (EK) ohrabrujuće jer podupiru pozitivnija očekivanja kretanja gospodarskog rasta i fiskalne konsolidacije kakva je prezentirala Vlada, no ipak jasno upozoravaju da Hrvatskoj tek predstoji provedba važnih strukturnih reformi.
Proljetne projekcije Europske komisije, kada je riječ o Hrvatskoj, vrlo su bliske onima sadržanim u Nacionalnom programu reformi, odnosno u Programu konvergencije, kaže se u komentaru HGK.
Europska komisija u utorak je u svojim proljetnim ekonomskim prognozama snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto, s 2,1 posto u zimskim prognozama, a glavni razlog za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine.
"Europska je komisija tek nešto opreznija u projekciji gospodarskog rasta za ovu godinu i dinamici fiskalne konsolidacije u idućim godinama te naglašava rizike povezane s dinamikom provedbe predviđenih reformskih mjera uključujući rizik ishoda pregovora sa sindikatima oko plaća u državnim i javnim službama. Pritom su tendencije kretanja između Vladinih projekcija i sagledavanja EK praktički usklađene, a razlike vrlo malene", navodi se u komentaru iz HGK.
Navode kako EK očekuje ove godine hrvatski gospodarski rast od 1,8 posto, a Vlada od 2 posto, a slična je situacija i s proračunskim deficitom i javnim dugom gdje EK predviđa nešto niže smanjenje proračunskog manjka u ovoj i sljedećoj godini te ne očekuje smanjenje razine javnog duga već u ovoj godini, ali su tendencije kretanja slične i zadovoljavajuće.
Hrvatska vlada u ovogodišnjem proračunu projicira gospodarski rast od 2 posto, deficit opće države u visini od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, a najavila je i stabilizaciju javnog duga, pa tako očekuje, prema proračunu, da će na kraju godine on iznositi 86,8 posto BDP-a. Komisija, pak, za ovu godinu predviđa deficit od 2,7 posto BDP-a, a javni dug na 87,6 posto BDP-a.
"Projekcije EK su ohrabrujuće jer u načelu podupiru pozitivnija očekivanja kretanja gospodarskog rasta i fiskalne konsolidacije kakva je prezentirala Vlada. Posebno je važno što su u odnosu na prethodne projekcije indikatori za Hrvatsku znatno povoljniji, a to pokazuje da je prepoznat napredak koji je u međuvremenu postao vidljiviji", ističe se u komentaru HGK.
Projekcija rasta BDP-a u ovoj godini za Hrvatsku se kreću na razini prosjeka EU, čime je, kako navode iz HGK, nakon dužeg vremena zaustavljeno nazadovanje zemlje u odnosu na europski prosjek. Naime, Hrvatska se po BDP-u po stanovniku spustila na razinu od 59 posto europskog prosjeka, iza čega slijede samo Rumunjska i Bugarska.
"Pri dinamičnom gospodarskom rastu tih zemalja realna je opasnost, ako se takve tendencije nastave, da nas po razini razvijenosti do 2020. prestigne Rumunjska, čime bi Hrvatska postala druga najnerazvijenija zemlja EU, ispred Bugarske", navode iz HGK.
Stoga ističu da "iako se projekcije na prvi pogled čine zadovoljavajućima, one ipak jasno upozoravaju da Hrvatskoj tek predstoji provedba važnih strukturnih reformi, jer su projicirane stope rasta i dalje nedostatne za rješavanje naših razvojnih problema, a posebno su nedostatne za dinamiziranje konvergencijskih procesa koji bi omogućili približavanje zemlje prosjeku razvijenosti EU".
Iz HGK napominju i kako se trenutni položaj Hrvatske u okviru prezentiranih projekcija realno ne poboljšava jer su za sve nama slične tranzicijske zemlje (Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Češka, Slovačka) prognozirane više stope rasta nego za Hrvatsku.