Aktualno Hrvatska Preporučeno Preporuka urednika

Guste Santini: Poreznom politikom može se povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva

dr. sc. Guste Santini, photo: Ratko Mavar
Autor Lider

Fiksiranje tečaja hrvatskog dinara 1993. godine prema njemačkoj marci na četiri četvorke odredio je sudbinu kune koja je sljedeće godine zamijenila hrvatski dinar. Fiksiranje tečaja kune odredilo je nacionalnu valutu kao izvedenicu, odnosno kao monetarnog manekena. Tijekom promatranog razdoblja ekonomisti su se podijelili na dvije grupe. Jedni su zagovarali aktivnu politiku tečaja, a drugi su smatrali da nije moguće dinamizirati u dugom roku gospodarski rast klizanjem tečaja.

>>>Dalić: Uvođenje eura za pet do sedam godina

Kako je zadržan kontrolirani tečaj kune suzile su se mogućnosti monetarne politike, dok je rast kredita povećavao deficit robne razmjene s inozemstvom neučinkovito je gospodarstvo gubilo tržište koje preuzima gospodarstvo iz inozemstva. Nekonkurentnost domaćeg gospodarstva glavni je argument protivnika uvođenja eura s istom retorikom koja je bila prisutna kada su zagovarali aktivnu politiku tečaja kune. Iako su danas svi svjesni da bi varijabilizacija tečaja imala pogubne posljedice po financijski sustav postoje mišljenja kako bi uvođenje eura dodatno onemogućio značajniju proaktivnu ekonomsku politiku.

Cijelo vrijeme, osim kritike kako je porezna presija nedopustivo visoka, država  se  prema porezima odnosila uglavnom u funkciji osiguranja dostatnih prihoda kako bi povećala rastuće javne rashode. Tako je država svojom fiskalnom politikom napustila gospodarske ciljeve opravdavajući tu i takvu politiku kako će tržište to učinkovitije riješiti. Kriza je pokazala pravo stanje hrvatskog gospodarstva.

>>> Premijer: Hrvatska je spremna za proces uvođenja eura

Kriza je smanjila deficit robne razmjene s inozemstvom jer su se smanjile mogućnosti značajnijeg kreditnog zaduživanja svih sektora, osobito države. Umjesto da se reformira rashodna strana proračuna država je povećala u dva navarata osnovnu stopu PDV-a koji je postao glavni izvor poreznih prihoda.

U otvorenoj zemlji kao što je to Hrvatska poreznim sustavom i poreznom politikom moguće je djelovati na povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva poznato kao neizravna devalvacija. Tu i takvu politiku valja identificirati kao proaktivnu gospodarsku politiku s kojom država postaje partner nacionalnom gospodarstvu. Sve razvijene zemlje u eurozoni vode najveću moguću brigu kako porezni sustav i porezna politika ne bi usporila izvoznu orijentaciju s jedne strane, povećala stopu nezaposlenosti s druge strane, a pak s treće strane povećala blagostanje svojih građana osiguravši izvozom poreza više javnih dobara.

>>> Vujčić: Euro donosi dugoročnu korist, ali ne rješava strukturne probleme

Međunarodni znanstveni skup Kako poreznim sustavom i poreznom politikom podržati uvođenje eura organiziran je povodom 25. obljetnice redovnog izlaženja časopisa Ekonomija, a održat će se 21. i 22. svibnja u zagrebačkom Hotelu Internacional.

Skup ima zadatak da na znanstvenim i pragmatičnim temeljima odgovori na pitanje kako valja dizajnirati porezni sustav i kakvu poreznu politiku mora voditi hrvatska vlada, bez obzira na političke stavove, kako bi uvođenje eura, u konačnici, bio dobitak za sve građane Lijepe Naše. Da bi to ostvarili angažirali smo velik broj stručnjaka od poreznih i ekonomsko političkih znanstvenika, poduzetnika iz prakse, sindikata do predstavnika današnje i sutrašnje vlasti.

Vjerujemo da ćete svojim prisustvom i aktivnim učešćem doprinijeti sagledavanju ove složene i za građane presudne problematike kako bi se što objektivnije sagledale sve koristi i štete koji mogu nastati (ne)razumnom politikom.

Autor: dr. sc. Guste Santini

Komentari