U 2015. godini HBOR je ostvario ukupne prihode u iznosu od 917,1 milijuna kuna, rashode od 711,9 milijuna kuna i dobit od 205,2 milijuna kuna. Sukladno Zakonu o HBOR-u, cjelokupna ostvarena dobit u 2015. godini raspoređuje se u rezerve.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) prošle je godine ostvarila 205,2 milijuna kuna dobiti, što je gotovo 37 milijuna kuna više od dobiti iz prethodne godine, a rezultat je nižih operativnih troškova, nižih rashoda od kamata, viših neto prihoda od naknada te neto prihoda od tečajnih razlika i promjene fer vrijednosti, objavili su u utorak iz HBOR-a.
U 2015. godini HBOR je ostvario ukupne prihode u iznosu od 917,1 milijuna kuna, rashode od 711,9 milijuna kuna i dobit od 205,2 milijuna kuna. Sukladno Zakonu o HBOR-u, cjelokupna ostvarena dobit u 2015. godini raspoređuje se u rezerve.
Veće ostvarenje dobiti za 36,9 milijuna kuna rezultat je smanjenja operativnih troškova za 14 posto, odnosno 22 milijuna kuna, nižeg ostvarenja rashoda od kamata za 15,6 milijuna kuna, većeg ostvarenja neto prihoda od naknada za 8,8 milijuna kuna te većeg ostvarenja neto prihoda od tečajnih razlika i promjene fer vrijednosti za 22,8 milijuna kuna u odnosu na 2014. godinu, navode iz te banke.
Pritom objašnjavaju kako su na niže ostvarenje rashoda od kamata najveći utjecaj imala prijevremena otplata pojedinih zaduženja u 2013. i 2014. godini te korištenje kreditnih linija posebnih financijskih institucija uz povoljniju kamatnu stopu.
Povećana garantna aktivnost utjecala je, pak, na veće ostvarenje prihoda od naknada - HBOR je lani odobrio 2,97 milijardi kuna garancija, dok je u 2014. odobreno 173,7 milijuna kuna, navodi se u priopćenju.
- Dobri financijski pokazatelji rezultat su pojačane poslovne aktivnosti HBOR-a tijekom 2015. godine. HBOR je u 2015. godini kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija podržao 2.589 projekata hrvatskih gospodarstvenika u ukupnom iznosu od 12,4 milijarde kuna, što je dvostruko više u odnosu na 2014. godinu, ističu iz te banke te dodaju da su lani značajno povećali i kreditnu aktivnost.
Odobreno je, naime, 7,8 milijardi kuna kredita od čega se 7,3 milijarde kuna odnosi na novoodobrene kredite. Riječ je o 2.285 kredita što je 2,5 puta više nego u 2014. godini. Najaktivniji korisnici bili su mali i srednji poduzetnici s udjelom od 94 posto u ukupnom broju odobrenih kredita.
Ujedno, lani je nastavljen i trend povećanja udjela investicijskih kredita, koji su dosegnuli udio od 82 posto.
Malim i srednjim poduzetnicima odobreno je 3,2 milijarde kuna, što je za 51 posto više nego u 2014. godini.
Iz HBOR-a pritom navode da su novi kanali distribucije, kroz okvirne kredite s poslovnim bankama i suradnju s leasing društvima te uvođenje novog programa mikrokreditranja uz potporu EU, rezultirali povećanom potražnjom za HBOR-ovim sredstvima i to prvenstveno malih i srednjih poduzetnika.
Po programima za kreditiranje projekata koji se sufinanciraju iz EU-ovih fondova, HBOR je u 2015. godini odobrio 706 milijuna kuna što je 53 posto više u odnosu na 2014. godinu, a sufinancirano je 128 projekata. Većina njih bili su projekti malih i srednjih poduzetnika.
Značajan je rast ostvaren i u kreditiranju infrastrukturnih projekata i zaštite okoliša. Tako su s 2,1 milijarde kuna financirani projekti od izgradnje vrtića i obnova škola do vodovodne i kanalizacijske infrastrukture.
Ulaganja u turizam iznosila su, pak, 1,5 milijardi kuna što je 28 posto više nego u 2014. godini, a riječ je o investicijama ukupne vrijednosti 2,3 milijarde kuna.
- Da je uloga HBOR-a, kao izvozne banke i agencije za osiguranje izvoza, važna potvrđuje i činjenica da je HBOR putem programa kreditiranja, izdavanja činidbenih garancija i osiguranjem izvoznih potraživanja hrvatske izvoznike tijekom 2015. godine podržao s iznosom 8,64 milijardi kuna. Kroz poslove osiguranja izvoza podržani su projekti u 50 zemalja svijeta, a na različitost izvoznih projekata ukazuju poslovi koji su realizirani uz podršku HBOR-a među kojima su primjerice izgradnja najvećeg broda s križnim jedrima na svijetu za kupca u Monaku, izgradnja dalekovoda Albanija - Kosovo, isporuka jaružala s kopačem za kupca iz Nizozemske, izvoz farmaceutskih preparata u Rusku Federaciju te isporuka telekomunikacijske opreme i usluga kupcu na Kubi, zaključuju iz HBOR-a.