Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Anton Kovačev, predstavio je novi program kreditiranja razvoja gospodarstva i novi način provedbe kreditiranja poduzetničkih projekata kroz podjelu rizika HBOR-a i poslovnih banaka.
Program je prvenstveno namijenjen financiranju obrtnih sredstava za poduzetnike koji su se zbog objektivnih razloga, utjecaja financijske i gospodarske krize, našli u poteškoćama, a imaju najmanje 25 posto privatnog vlasništva i ostvaruju najmanje 10 posto prihoda na međunarodnom tržištu. Krediti su namijenjeni za podmirenje obveza prema vjerovnicima, a do 30 posto kredita može se koristiti i za izmirenje obveza prema financijskim institucijama.
Za dodjelu kvota kredita HBOR-a, poslovne banke će sudjelovati na aukcijama te će se njihove ponude rangirati prema visini ponuđene kamatne marže. Dio kredita iz sredstava HBOR-a odobravat će se u kunama uz kamatnu stopu od 1,8 posto godišnje. Poslovne banke će svoj dio kredita odobravati u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu, a kamatna stopa bit će u visini fiksne marže ponuđene na aukciji i uvećane za referentnu kamatnu stopu; prinosi trezorskih zapisa s rokom dospijeća 364 dana za kunske kredite ili 12-mjesečni EURIBOR za kredite s valutnom klauzulom.
Odobravat će se uz rok otplate do 3 godine uključujući poček do godine dana. Rok korištenja kredita je do 6 mjeseci po zaključenju ugovora o kreditu, te je također moguće i mostno kreditiranje. Podjela rizika provodit će se u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa HBOR-a. Za male i srednje poduzetnike HBOR kreditira i preuzima rizik do 40 posto iznosa ukupnog kredita uz jamstvo HAMAG Investa u iznosu od 80 posto glavnice kredita. Poslovna banka kreditira i preuzima rizik do 60 posto iznosa ukupnog kredita uz instrumente osiguranja uobičajene u bankarskom poslovanju.
Novi način financiranja namijenjen je poduzetnicima koji novim ulaganjima doprinose povećanju zaposlenosti, izvoza, ostvarenju veće dodane vrijednosti i jačanju konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu i to u sektorima – poljoprivrede, prerađivačke industrije, turizma, te u sektoru vezanom uz projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Podjela rizika za velike investicijske projekte provodit će se također u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa. U slučaju velikih investicija HBOR će kreditirati i preuzeti rizik do 50 posto iznosa ukupnog kredita, a poslovna banka kreditirat će i preuzeti rizik od najmanje 50 posto iznosa ukupnog kredita. U ovom modelu kamatna stopa ukupnog kredita bit će ponderirani prosjek kamatnih stopa izravnog kredita HBOR-a i kredita poslovne banke. Osim za investicijska ulaganja HBOR će preuzimati 50 posto rizika uz jamstvo HAMAG Investa i po programu namijenjenom za pripremu proizvodnje. Kroz preuzimanje dijela rizika HBOR želi potaknuti poslovne banke na povećanje kreditnih plasmana u sektor gospodarstva te na taj način pokrenuti investicijski ciklus koji je preduvjet gospodarskog oporavka.
Poduzetnicima će na raspolaganju biti 8 milijardi kuna, a već sada poslovne banke imaju zahtjeve u visini 350 milijuna kuna.- Jasna je poruka Vlade da stoji iza poduzetnika. Ovaj način omogućuje onima koji imaju nove projekte i ideje najlakši pristup kapitalu. Osim njih to može pomoći onima koji su u probleme upali zbog recesije, tako da je prebrode i sačuvaju radnja mjesta te spremni izađu iz krize. Teška je situacija, a ideja ima. Ovo će pomoći da se one realiziraju – istaknuo je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Ministar financija Slavko Linić rekao je kako je nedostatak sredstava velik problem pogotovo kada je nelikvidnost 43 milijardi kuna.- Kako do kapitala je pitanje koje se nameće, a sada će poduzetnici imati 8 milijardi kuna na raspolaganju. Novac je kod onih koji će ga uložiti gdje je najisplativije. Vlada je ponudila rješenje poreznog duga kroz mogućnosti reprogramiranja i odgode plaćanja, ali od 31. ožujka sve se odmah naplaćuje. Uskoro će biti gotov zakon o stečaju gdje ćemo ispraviti nedostatke te će biti dan na raspravu. Sve je to smjer u borbi protiv nelikvidnosti – istaknuo je Linić.