"Nacionalna energetska politika mora biti dio regionalne pa i šire, globalne energetske politike, inače će biti neuspješna", poručio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak sa panela „Upravljanje energetskim potencijalima RH“ održanog danas na VERN-u.
Uz ministra, na panelu su sudjelovali i Miroslav Mesić, predsjednik uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), Herman Seidl, direktor Agrokor energije i Azra Bračković voditeljica nabave u ExxonMobilu.
Glavna tema razgovora bilo je energetsko pozicioniranje Hrvatske i iskorištavanje prilike koje nam se pružaju kroz geopolitičko natjecanje oko mreže plinovoda te iskorištavanje obnovljivih izvora energije i izvora nafte u Jadranu.
Vrdoljak je u kratkim crtama rezimirao trenutno stanje energetskog sektora u Hrvatskoj. Kazao je kako smo po pitanju plina preuzeli političko vodstvo za zemlje u okruženju te da zadovoljavamo oko 60 posto vlastitih potreba. Nada se kako ćemo izgradnjom LNG terminala i realizacijom ostalih planiranih projekata, poput eksploatacije nalazišta u Jadranu, proizvoditi dvostruko veću količinu od naših potreba i time privući industrijske zemlje u okruženju da upravo kod nas kupuju plin.
Što se tiče INA-e, ministar je naglasio kako slijedi novi pregovarački krug sa MOL-om i poručio kako pritom nemogu zanemariti odluke hrvatskih sudova koji su donijeli presude prema kojima je ugovor između tih dviju kompanija temeljen na korupciji te ga stoga treba izmijeniti. Također je izjavio kako se upravljanje INA-om mora mijenjati jer je do sada ubijala domaće subjekte poput Petrokemije i Dina-e nauštrb zarade vani.
Dotaknuo se i HEP-a kojeg je apostrofirao kao veliko energetsko pitanje u idućih nekoliko godina.
„HEP mora izrasti u regionalnu tvrtku ili će doći u probleme. Idu prema padu udjela na hrvatskom tržištu i ako ne se ne počnu nametati i širiti po regiji pozicija im neće biti dobra, egzistencija će im doći u pitanje“, poručio je Vrdoljak, dodavši kako u idućih godinu i pol dana u HEP-u moraju napraviti ozbiljne iskorake te kako bi volio da imaju 10 posto regionalnog tržišta, nego 90 posto domaćeg jer vani imaju prilike rasti, a u Hrvatskoj ne.
Osvrnuo se i na obnovljive izvore energije za koje je kazao kako ih treba poticati i razvijati, ali ne nauštrb postojećih industrija i džepova poreznih obveznika.
„U Europi je najveći gap između troškova proizvodnje, koji su praktički globalno najniži, i cijene za potrošače koja je najviša u usporedbi s drugima, a krivac za to je politika“, istaknuo je ministar, dodavši kako su feed-in tarife preskupe što europsku industriju čini nekonkurentnom. Slično je stanje i u Hrvatskoj, a Vrdoljak smatra da to treba korigirati.
„Meni je posao spasiti industriju, a ne dobiti zelenu lentu kao nagradu“, zaključio je.
Miroslav Mesić iz HOPS-a je kazao kako do kraja godine očekuje otvaranje burze električne energije čime će trgovanje postati transparentnije za proizvođače, to bi moglo rezultirati padom cijena struje.
Azra Bračković je pojasnila kako će proces eksploatacije nafte i plina iz Jadrana i kontinentalnog dijela Hrvatske potrajati od 7 do 10 godina, u slučaju da uistinu ležimo na energetskim bogatstvima.
„Dosta ljudi misli da samo treba iskopati rupu i da će novac poteći, ali to ne ide tako, radi se o dugotrajnom procesu koji se odvija kroz tri faze i traje nekoliko godina. Ako Hrvatska sklopi ugovore sa stranim korporacijama o eksploataciji, kompanije donose kapital i znanje te obično zadržavaju jedan dio nafte kao tzv. cost oil, a s državom dijeli ostatak zarade od profitne nafte i preuzima određene obveze ulaganja u lokalnu zajednicu“, izjavila je Bračković.
Fotogaleriju sa panela možete pogledati OVDJE